Home Vijesti Višković: Imam HITNO UPOZORENJE ZA BIH i za sve narode u njoj

Višković: Imam HITNO UPOZORENJE ZA BIH i za sve narode u njoj

262
SHARE

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković u intervjuu za Oslobođenje upozorava da bi zbog neulaganja u kapacitete Elektroprenosa država mogla ostati u mraku, te kaže da zbog toga poziva na deblokadu novca.

Hoće li ponovo dio sredstava otići strankama, kao što se tvrdilo za onih 300 miliona KM Elektroprenosa?
– Čuj, otišlo političkim strankama, pa to je nemoguća misija. Poslije 50 godina je urađen dalekovod Gacko – Ljubinje i prvi put je riješno da Hercegovina ima rezervno snabdijevanje. Prije više od 20 dana, a vi provjerite, u čvornoj stanici Višegrad je izgorio 400-kilovoltni transformator. O tome se ćuti u Bosni i Hercegovini. To znači da se struja koja se proizvede u HE Višegrad šalje u Rajlovac kod Sarajeva, to je oko 250 kilometara, da bi se tu pretvorila na 110 kilovolti i onda se vratila u Višegrad. Koliko je onda pouzdano snabdijevanje cijele te regije? I onda mi neko od pametnjakovića kaže kako mi iz Republike Srpske hoćemo da se domognemo para. Ne, znamo koji je problem i želimo da se ne desi nestanak struje građanima, a što se može desiti i u Tuzli i u Banjoj Luci. Neka samo ulože te pare i nabave trafo koji je izgorio, jer ko zna koji je sljedeći. Sva ta oprema je starija od mene, ističe Višković.

Presavili ste tabak. Kad predajete tužbu zbog načina raspodjele prihoda koje sabira Uprava za indirektno oporezivanje BiH? I zašto baš sada, jer to nije problem od jučer?
– Zato što je proteklo isuviše vremena i ne pokazuje se interesovanje da se to pitanje riješi. Ja to razumijem, da neka vlada ima neka sredstva koja joj ne pripadaju i hvala Bogu da je to dobro za nju i za njenog premijera. Zadnji put su usaglašeni koeficijenti u maju 2017. godine, a sad smo u julu 2019.

A ne nazire se novi saziv Vlade FBiH?
– Ne nazire ni novi saziv Vlade ni Savjeta ministara BiH. Tu bi čak trebalo da se promijeni zakonsko rješenje, jer je tada rečeno da se odluke donose konsenzusom, a sada imate situaciju da tri ministra glasaju za, jedan je protiv i nema odluke. Hajde, sada je ta situacija, da kažem, na štetu Republike Srpske, a u korist Federacije BiH, međutim, može ta situacija sutra biti i obrnuta.

Naša institucija
Pristalica sam toga da se te odluke donose većinom, jer obračun radi Uprava, a ne vlade ili ministri. Postavlja se ključno pitanje: da li mi to ne vjerujemo našim institucijama. A UIOBiH je zajednička institucija i Vlade RS-a i Vlade FBiH. Ispada da Vlada FBiH ne vjeruje svojoj instituciji. Ovdje izračun radi naša zajednička institucija. Treba li nam onda ta institucija ako joj ne vjerujemo?

Tužite li entitet ili pojedince i pred kojim sudom?
– Vidite, mi ćemo ići prema sudovima u RS-u, razmatramo samo nadležnost, da ne bi bilo da nisu nadležni. Zašto? Zato što već imamo presuđenu stvar, nešto što je izvršno i onda ponovo neki sud ili sudija se drznuo i stavio to na standby do septembra. To je nedopustivo.

Pominjete često i novac Elektroprenosa BiH. Iz kompanije kažu da on neće propasti i da se ne može ponoviti blokada duga sedam godina. Šta je problem?
– Ovo je blokada duga već 18 mjeseci. Te pare su već propale.

Zašto?
– Već 18 mjeseci ne ulažemo u nove kapacitete, u održavanje i popravku sadašnjih i rizikujemo da svi u BiH ostanemo bez napajanja strujom. To se desilo Mostaru i čitavoj zapadnoj Hercegovini prije nekih mjesec i po, kada je u Mostaru pregorio trafo, pa je iz Trebinja jedan rezervni posuđen, da ne bi cijela regija ostala bez električne energije. Tad staje život.

Zašto se to Vaše upozorenje tumači kao politički potez?
– Ne tražim da se tih para neko dočepa, to nisu pare za budžet, tim parama upravlja menadžment Elektroprenosa. Te pare idu za nabavku transformatora, izgradnju dalekovoda. Ta priča je jadna za Bosnu i Hercegovinu i pričaju je bijednici koji ne razumiju stanje u BiH.

Je li teško voditi Vladu u kojoj učestvuje šest subjekata? Zapinje za oko Vaša izjava da nećete pitati predsjednike stranaka koalicije u RS-u treba li smijeniti direktora ako on ne radi dobro. Hoće li biti upozorenja tim rukovodiocima ili odmah slijedi crveni karton?
– Vidite, niko neće odmah dobiti, osim ako ne napravi veliki prekršaj, crveni karton nego drugi žuti, a to mu dođe kao da je dobio i crveni, samo ne direktni. Moram vas podsjetiti da mi skoro u javnom sektoru u ovom momentu nemamo gotovo nijedno lice u statusu, jer su svi na nivou vršilaca dužnosti. To namjerno i svjesno radimo, jer mi je puno lakše skloniti nekoga s pozicije v. d, nego voditi sudske sporove da bi nekoga ko je imenovan na četiri-pet godina sklonio.

VIŠKOVIĆ: DIREKTORIMA KOJI NE RADE DVA ŽUTA KARTONA
Svi su negdje od novembra-decembra 2018. tu, treba im dati neki razuman rok kako bi pokazali neku svoju volju, želju, inicijativu, da popravljaju stanje u sektorima kojima rukovode. Mi to pratimo i imamo skoro sa svima bar mjesečno sastanke, tražimo izvještaje i kraći elaborat za Vladu o tome kako oni vide da to preduzeće postave na zdrave noge, da bude bolje, profitabilnije, u kojem roku…

Imate li već prijedloga?
– Imamo, i na kraju krajeva Vlada će im dati zeleno svjetlo ili neće, a može i reći: Slušajte, ovo što ste zamislili da radite tokom šest mjeseci, rok vam je tri mjeseca. Šest subjekata? Lakše nego sa dva.

Pitam Vas, jer u Vladi FBiH ima iskri i među tri stranke.
– Lakše je. Zašto? Imamo skoro dvotrećinsku skupštinsku većinu. Niko nije u poziciji da ucjenjuje. Znate ono: Ja sam 42. pa ako se ne ispoštuje moje… Relaksirani smo sa te strane, jer je Vlada moje prethodnice duži period funkcionisala na 42, 43 poslanika. To je bilo ispunjavanje želja. Nismo opterećeni time i ne vidim poseban problem da neko, čiji je direktor postavljen, ako loše radi, bude zamijenjen direktorom iz iste opcije. Ne želim reći da nekome oduzimam resor, samo saopštavam da po stanovištu Vlade i resornog ministarstva taj i taj ne ispunjava očekivanja. Izvolite, dajte drugo kadrovsko rješenje. A, ako neka politička partija napravi gaf i u tom odabiru, pa dva-tri puta napravi loše kadrovanje, onda ćemo uzeti i resor.

Mislite da se sve to može desiti u četiri godine?
– Kako da ne, to se može desiti u godini.

Trebaju li nam diferencirane stope PDV-a, da ne plaćamo podjednako lijekove i štampu kao luksuzne stvari? Trebamo li se u tome vaditi na kompleksan sistem, kako to čine pojedini ekonomisti?
– Ne bih volio da čitajući ovo vaši čitaoci steknu pogrešno mišljenje, ali višestruke su štete što mi nemamo formirane Vladu FBiH i Savjet ministara BiH. Vi znate da je ovo pitanje ono kojim se trebaju baviti institucije Bosne i Hercegovine, a trebali bismo sjesti svi, da angažujemo i struku i kažemo šta nam je najbolje za BiH. Nisam pristalica te priče da bi to bilo komplikovano. Sve je u životu komplikovano. Kad kopate baštu, i to je komplikovano. Lakše je sjediti u hladu. To pričaju laici. Ako me pitate kao čovjeka, smatram da je više nego fer da imamo diferenciranu stopu. Ne može po istoj stopi biti oporezovan Fićo i Mercedes, hljeb i viski, bebi krema i Bossov parfem.

Šta će Vlada na kraju uraditi u priči o žandarmeriji?
– I u ovom momentu i kad smo napravili ustupak koji smo napravili neformiranjem rezervnog sastava MUP-a RS-a, ne razumijem zbog čega se u BiH podigla tolika prašina. Nije tačna priča da formiranjem sastava predstavljamo prijetnju drugom narodu, entitetu itd. To je priča za malu djecu. Republika Srpska ima 5.000 aktivnih policajaca, mi smo rekli 20 posto, što je hiljadu rezervnih policajaca koji bi bili raspoređeni u sve naše uprave od Trebinja do Novog Grada. Po mjestima, to bi bilo po 20-30 ljudi. To su ljudi koji su u određenom momentu trebali da zamijene aktivne policajce kako bi se ovi mogli preraspodijeliti na drugo mjesto.

Naduvana priča
Dovoljno je samo pogledati, a da me niko pogrešno ne shvati u Bosni i Hercegovini, šta se dešava u Bihaću. Ja to ne bih poželio ni najvećem neprijatelju. Te ljude, imam osjećaj, niko u BiH niti vidi, niti čuje niti razumije. A oni preživljavaju gore periode nego za vrijeme ratnih dešavanja. Mi ne znamo ni koliko imamo migranata.

Znači, niste željeli napraviti vojsku. A kome ste napravili ustupak?
– Ne, apsolutno ne. To je toliko degutantna priča. Kakva vojska od hiljadu ljudi? To je toliko naduvana priča da to ne zaslužuje komentar. Danas Graničnoj službi BiH ustupamo stotinjak policajaca. Htjeli smo, ako imamo formiran rezervni sastav, reći: evo, ustupićemo vam 200 ljudi. Meni dođu stranci, koji su eto dobročinitelji BiH, a ja kažem da nisu, nek’ se ljute i nek’ se prepoznaju, pa kažu hajdemo ojačati državnu službu i primiti 500 ljudi. Ok, ja se slažem, samo mi recite iz kojih para ćemo ih platiti. Rezervni sastav bih plaćao kad ga koristim. Sa MUP-om RS-a ćemo stanje držati pod kontrolom, koliko god se to nekom sviđalo ili ne. Mi ćemo našu jedinicu za podršku prevesti u žandarmeriju, ojačaćemo je i kadrovski, da mogu u svakom momentu zaštititi RS. Mi to ne spremamo da bismo se obračunavali s Federacijom, već zbog toga što među migrantima ovdje dolaze ljudi sa sumnjivim dosjeima, koji su bili na ratištima.

Ostajete na brojci od 1.000 ljudi?
– Ne, ne toliki iznos. Ljudi će samo biti drugačije opremljeni, biće mobilniji, jer će proći drugačiju obuku. Ko nam brani da danas, umjesto 500, primimo hiljadu kadeta, pa da u redovnom sastavu imamo 6.000 ljudi?