Home Vijesti MAPA o kojoj priča Srbija, a BOSNA TOLIKO KASNI

MAPA o kojoj priča Srbija, a BOSNA TOLIKO KASNI

273
SHARE

Autocesta/brza cesta Sarajevo – Beograd – Sarajevo trebala bi povezati dvije zemlje i osigurati infrastrukturu za razvoj regije

Prema dosadašnjim pokazateljima, Srbija je ambicioznije pristupila realizaciji projekta izgradnje autoceste/brze ceste Sarajevo – Beograd – Sarajevo. Iz Ministarstva građevinarstva saobraćaja i infrastrukture Srbije za Deutsche Welle je saopćeno da će radovi na izgradnji dionice Sremska Rača – Kuzmin početi izgradnjom mosta na Savi kod Sremske Rače i to „vrlo skoro, u toku septembra ove godine”. Komercijalnim ugovorom sa turskom kompanijom Tasyapi predviđeno je da izgradnja pomenute dionice sa mostom traje četiri godine.

Pojašnjen je i način finansiranja. „Finansiranje izgradnje dionice auto-puta Sremska Rača – Kuzmin, planirano je dijelom iz zajma turskih banaka, a dijelom iz budžeta Republike Srbije. U toku su pregovori radi zaključenja Ugovora o zajmu sa turskim bankama. Planiran je jedan zajam i za izgradnju dionice auto-puta Sremska Rača – Kuzmin i za rekonstrukciju saobraćajnice Novi Pazar – Tutin. Republika Srbija je obezbijedila budžetska sredstva za početak realizacije u 2019. godini, kao i u planu budžeta za 2020. i naredne godine do završetka izgradnje. Ovim projektom planira se i realizacija drugog kraka auto-puta Beograd – Sarajevo i to od Požege do Kotromana (granica sa BiH), kako bi se dobio autoputski prsten”, saopćilo je Ministarstvo u Beogradau.

DVIJE GODINE ZA DOGOVOR O TRASAMA
Bosna i Hercegovina kasni sa realizacijom ovog projekta. Trebalo je dvije godine da se nadležni u ovoj zemlji dogovore o samoj trasi autoceste Sarajevo – Beograd. Svaka od „strana” u pregovorima imala je svoju viziju pravca ove važne saobraćajnice. U početku ih je bilo osam. Na kraju je dogovoreno da se ide na dvije trase, odnosno izgradnju autoceste i brze ceste. Početkom 2019. godine konačno su definirane trase autoceste/brze ceste Sarajevo – Beograd, i to trasa autoceste: Sarajevo – Žepče – Tuzla – Brčko – Bijeljina – Kuzmin, i trasa brze ceste: Sarajevo – Pale – Rogatica – Višegrad – Vardište, sa vezom s Goraždem na dijelu Pale – Prača – Hrenovica.

Dogovor je uslijedio tek nakon intervencije turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana. Iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH za Deutsche Welle je rečeno da je Republika Turska „iskazala spremnost za podršku u realizaciji projekta saobraćajnog povezivanja Sarajeva i Beograda”. „S tim u vezi je u januaru 2018. godine u Turskoj održan trilateralni sastanak predsjednika Republike Turske, Republike Srbije i predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine, na kojem je, prema raspoloživim informacijama, predsjednik Republike Turske predložio da turska strana finansira obje navedene trase autoceste i brze cesta Sarajevo – Beograd – Sarajevo”, saopćeno je iz Ministarstva.

ODGOĐENA POSJETA ERDOGANA
I dok se u BiH nastoji ispoštovati komplicirana procedura koja proizilazi iz složenog sistema vlasti, jer svaki od nivoa (državni, entitetski, kantonalni, općinski) može usporiti, zaustaviti ili na drugi način opstruirati realizaciju pomenutog projekta, u Srbiji su već počele konkretne aktivnosti na izgradnji autoceste Beograd – Sarajevo. U selu Kuzmin je mašinerija kompanije Tasyapi kojoj je povjerena izgradnja dionice do Sremske Rače. Dionica autoceste Kuzmin – Sremska Rača duga je 17 kilometara, a izgradnja će, prema nekim procjenama, koštati oko 220 miliona eura.

Planirano je da početak radova na ovoj dionici krajem avgusta 2019. godine ozvaniče predsjednici Srbije Aleksandar Vučić, Turske Recep Tayyip Erdogan i predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, ali je Erdoganova posjeta odgođena „zbog usaglašavanja termina”.

EKONOMSKI EFEKTI
Autocesta/brza cesta Sarajevo – Beograd – Sarajevo trebala bi povezati dvije zemlje i osigurati infrastrukturu za razvoj regije. Očekuje se da će bolja cestovna povezanost povećati obim vanjskotrgovinske razmjene između dvije zemlje, dok će unutar BiH autocesta Sarajevo – Beograd povezati važne regije čija privreda trpi zbog neadekvatne infrastrukture. „Posebno je bitno to što se Tuzlanski kanton, kao najmnogoljudniji kanton u Federaciji BiH i industrijski centar iste, potencijalno veže sa Kantonom Sarajevo i preko Brčkog sa Bijeljinom, odnosno dalje sa Srbijom. Riječ je o regionima sa dinamičnom privredom, koji su izvozno orijentirani – kako industrijski, tako i poljoprivredno”, izjavio je ranije za Deutsche Welle ekonomski analitičar Admir Čavalić.

„Izgradnjom ovog auto-puta/brze saobraćajnice, dobićemo bolju povezanost Beograda i Sarajeva, glavnih gradova RS i BiH, koji su glavni politički, kao i trgovačko – ekonomski centri obe države. Njegovom realizacijom poboljšaće se putna infrastruktura u regionu, podići nivo saobraćajnih usluga i povećati kapaciteti u prevozu robe i putnika. Samim tim poboljšaće se ekonomska saradnja i privredno povezivanje dve države. Očekuje se povećanje uvoza i izvoza, što će za privrednike značiti povećanje proizvodnje, a uticaće i na povećanje BDP-a u obje države”, tvrde u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Republike Srbije.

TURSKI INTERESI
Analitičari vjeruju da se autocestom/brzom cestom Sarajevo – Beograd trasiraju i budući ekonomsko-politički projekti Turske na Balkanu. Direktor banjalučkog Centra za međunarodne odnose Miloš Šolaja smatra da Turska može iskoristiti „nedovršene evropske projekte” na Balkanu kako bi dodatno ojačala svoj položaj u regiji.

„Činjenica je da Turska ima velike interese u regionu, a ekonosmki motiv je najpreči. Turska je jedan od većih investitora u Srbiji, a namjerava to postati i u BiH. S druge strane, ovaj prostor je za Tursku jako važan jer preko Balkana, odnosno jugoistoka Evrope, vodi kopnena veza Turske sa Evropskom Unijom. Kako većina evropskih zemalja osporava put Turske ka EU, Ankara svoju poziciju u Evropi nastoji ojačati angažmanima na Balkanu. Podrškom izgradnji autoceste Sarajevo – Beograd, Turska ojačava svoju ekonomsku i političku poziciju u ovom regionu. Da su turske namjere ozbiljne, potvrđuje i spremnost Ankare da finansira oba pravca buduće saobraćajnice, čime su prevaziđene i političke nesuglasice u BiH oko toga kuda bi autocesta trebala proći”, kaže Šolaja za Deutsche Welle.

O rokovima za završetak radova na izgradnji autoceste/brze ceste Sarajevo – Beograd – Sarajevo za sada se ne govori. Važno je da radovi počnu, tvrde analitičari, uprkos nejasnoćama oko finansiranja u BiH, ali i ekonomske isplativosti južnog kraka saobraćajnog prstena, odnosno brze ceste Sarajevo – Beograd. U bh javnosti i danas se postavalja pitanje zašto predložena trasa brze ceste zaobilazi jedan od privredno najperspektivnijih regiona u BiH – Goražde, i zašto je iz ovog važnog projekta izostavljen Sandžak.