Home Vijesti VAKUF ALIJE IZETBEGOVIĆA BESPRIJEKORNO RADI: OVDJE NEMA NIKAKVE ŠTELE, SVE SE RADI...

VAKUF ALIJE IZETBEGOVIĆA BESPRIJEKORNO RADI: OVDJE NEMA NIKAKVE ŠTELE, SVE SE RADI TRANSPARENTNO I ZATO SMO USPJEŠN

87
SHARE

Fond “Bošnjaci” utemeljio je predsjednik Alija Izetbegović. U njega je uvakufio 5 miliona KM doniranih od naroda Kraljevine Saudijske Arabije i stavljenih njemu na raspolaganje. Danas je Fond “Bošnjaci” sinonim za transparentan rad, a njegovi su ciljevi stipendiranje talentiranih učenika i studenata i realizacija drugih programskih ciljeva i zadataka iz oblasti obrazovanja, pomoć učenicima povratnicima i školama u manjem bh. entitetu, izdavačka i štamparska djelatnost, kulturne i sportske aktivnosti, finansiranje i ugovaranje socijalnih programa… Dobrim upravljanjem ovaj Fond ne samo da je stipendirao više od 2.500 darovitih studenata već je i povećao osnovicu vakufa, koja danas iznosi 6,5 miliona KM

Piše: Hamza RIDŽAL

U vihoru oružane agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu narod Kraljevine Saudijske Arabije prikupio je pet miliona maraka pomoći i predao ih, kao dar Bošnjacima, prvom predsjedniku Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, rahmetli Aliji Izetbegoviću. Vjerovali su rahmetli predsjedniku i s iskrenom namjerom da pomognu svojoj braći i sestrama u Evropi predali su mu tu pomoć. Alija Izetbegović bio je svjestan odgovornosti koju je na sebe preuzeo pa je tražio najbolje rješenje za ulaganje ovog novca koji će koristiti cijelom narodu. S obzirom na to da je nad Bošnjacima u toku agresije izvršen svojevrsni elitocid, da su brojni visokoobrazovani mladići i djevojke položili svoje živote ili su bili prognani iz domovine, Izetbegović je odlučio da dobivena sredstva usmjeri ka obrazovanju.

Znajući da je za jedan narod najvažnije da obrazuje svoje mlade naraštaje, predsjednik se odlučio na osnivanje Fonda koji će imati zadatak da pomaže djelatnost obrazovanja, nauke, kulture, ekonomske, finansijske i socijalne sigurnosti Bošnjaka. Takav fond pod nazivom “Bošnjaci” utemeljen je 1997. godine u okviru Stranke demokratske akcije. Za nepune četiri godine realizirano je niz projekata iz oblasti obrazovanja, nauke i kulture. U želji da unaprijedi rad Fonda i oslobodi ga od bilo kakvih političkih i drugih konotacija, predsjednik Izetbegović je 16. aprila 2001. godine (22. muharrema 1422. po Hidžri) uvakufio postojeću imovinu uz napomenu da se prihodi od ovog vakufa koriste u svrhu obrazovanja, nauke i kulture, a posebno materijalnog pomaganja Gazi Husrev-begove medrese i Prve bošnjačke gimnazije u Sarajevu. Ovim činom vakif je u svrhu činjenja dobrog djela uvakufljenu imovinu trajno prenio u vlasništvo Fonda “Bošnjaci”.

Shodno Izetbegovićevoj želji, kod Kantonalnog suda u Sarajevu izvršena je preregistracija Fonda kojom je osnivačka prava nad Fondom preuzela Vakufska direkcija Sarajevo. Preuzimanjem osnivačkih prava, Vakufska direkcija izvršila je izmjene i dopune Statuta, Odluke o osnivanju i drugih normativno-pravnih akata Fonda kojima se regulira njegov rad i funkcioniranje u novim uvjetima. Ove aktivnosti označile su novi početak samostalnog rada Fonda i novu stanicu u njegovom daljem razvoju. Husein Mehmedović, član Upravnog odbora, ističe da je Alija Izetbegović bio pokrenuo još nekoliko drugih projekata, ali su svi u međuvremenu, nažalost, propali. “Ovdje se radi o sredstvima koja su Izetbegoviću data od naroda Saudijske Arabije, a on je odlučio da s njima raspolaže u svrhu, kako je govorio, zanavljanja intelektualnog potencijala Bošnjaka. Smatram da je ovaj projekt opstao sve ove godine zbog toga što se radi o vakufu, trajnom dobru. A od ovog vakufa koristi su imali kako studenti, tako i povratnici, naša djeca u Konjević-Polju, Žepi, Cerskoj, Kotor-Varoši… Mi smo toj djeci iz sredstava Fonda osiguravali osnovna tehnička sredstva za odvijanje nastave”, kaže Mehmedović.

STIPENDIJE ZA NAJBOLJE MEĐU NAMA

Značajan pomak u radu Fonda načinjen je u posljednjih dvanaest godina, otkako je na njegovom čelu Šahin Kerla. On ističe da je stanje Fonda u to vrijeme bilo relativno stabilno, ali su sredstva bila u obliku dionica u BOR banci. “Kada sam došao na mjesto direktora, pročitao sam izvještaj revizora i uvidio da je spomenuta banka ušla u fazu rizičnog poslovanja. Stoga smo izašli iz te banke i prodali dionice, a sredstva oročili u BBI banci, u prvoj varijanti na iznos od 6%. Moram reći da su u BBI banci imali posebno razumijevanje prema Fondu koji je utemeljio Alija Izetbegović”, kaže Kerla. U tom tranzitnom periodu Fond “Bošnjaci” raspolagao je sa svega desetak stipendija, a razlog tome jeste izričita volja vakifa Alije Izetbegovića da se od sredstava vakufa može koristiti samo dobit, a da se osnovica ne dira osim u slučaju investiranja. Povlačenje sredstava iz BOR banke ispostavilo se kao izuzetan poslovni potez, pa je i broj stipendija uskoro porastao na 70, 80, 100, sve dok nije došao i do 200 stipendija godišnje. “Napravili smo sistem bodovanja i uspostavili jasne kriterije, donijeli pravilnik o dodjeli stipendija, riječju, napravili smo transparentan sistem dodjele sredstava. Stipendiju dodjeljujemo izvrsnim studentima koji imaju potrebu za njom, a one studente s prosjekom 10.00 stipendiju dodjeljujemo po automatizmu, bez daljnjeg bodovanja. Takvi imaju bezuvjetno pravo na stipendiju”, poručuje Kerla.

Na taj je način osmišljena i tako godinama funkcionira stipendija Fonda “Bošnjaci”. Radi se o stipendiji za elitne studente, što Kerla ne krije. Kako kaže, jedan od ciljeva ovog vakufa, onako kako ga je definirao rahmetli predsjednik Izetbegović, jeste obnova intelektualnog kadra, pa je stoga ona stipendija i namijenjena onim najboljim. “Uvijek stipendistima naglašavam da se za stipendiju ne zahvaljuju ni meni niti bilo kome drugome, jer su je oni zaslužili, njima je namijenjena. To je njihovo pravo po vakufnami. Mi smo do sada iškolovali pet doktora nauka koji su bili naši stipendisti od početka svog studija. Tokom cijelog studija neki od njih nisu dobili ocjenu 9, već isključivo desetke. Primjer za to jeste Admir Hreljo, koji je nedavno vodio dvadesetak naših studenata u CERN, najpoznatiju laboratoriju za fiziku u svijetu. Drugi je Irfan Glogić, doktor matematičkih nauka koji je riješio jedan matematički problem koji već deset godina niko u svijetu nije mogao riješiti. Mi smo ponosni na te ljude”, kaže Kerla, ističući da mnogi od njih rade na afirmaciji Fonda “Bošnjaci” i nakon što završe studije.

Neki od njih već i uplaćuju određena sredstva u Fond kako bi on nastavio sa svojom misijom, a Kerla je uvjeren da će to činiti i drugi stipendisti nakon što završe studije i postanu profesori, inžinjeri, privrednici… Ukupan broj studenata koji je stipendirao Fond “Bošnjaci” iznosi preko 2.500, a njihov zajednički prosjek ocjena jeste zapanjujućih 9,46. Od njih je, kako kaže direktor, 120 studenata s prosjekom 10.00, a studirali su na najprestižnijim univerzitetima u BiH. Kerla ističe da je među studentima s prosjekom 10.00 bilo i četvero s Medicinskog fakulteta, a da su ostali uglavnom studenti matematike, fizike, elektrotehnike, riječju, studenti tehničkih fakulteta.

PRINCIPIJELNOST PRIJE SVEGA

Kerla je posebno ponosan na činjenicu da ova stipendija nikad nije bila kompromitirana. “Pošto sam ja po prirodi vojničkog mentaliteta, čim sam došao na mjesto direktora, tražio sam od Upravnog odbora Fonda da mi dozvole da osmislim sistem bodovanja. Zahvaljujući tom sistemu, u ovom fondu niko nikad nikome nije uspio naštimati stipendiju. U tome, Bogu hvala, istrajavamo! Moj cilj je bio da uvjerim te mlade ljude, naše najbolje studente i genijalce, da u ovoj zemlji, ali i u ovoj instituciji – Islamskoj zajednici, jer je ovo vakuf – možemo pošteno raditi u mjeri da ne ostavljamo mjesta bilo kakvim sumnjama i prigovorima. Sebi sam čvrsto obećao da ću biti principijelan po svaku cijenu. Supruga mi zna reći da sam zbog te principijelnosti i nepopustljivosti pokvario rodbinske i prijateljske veze”, kroz smijeh poručuje Kerla. Kako ističe, on nikad nije povukao niti jedan potez vezan za Fond a da o tome nije bio pismeno obaviješten Upravni odbor.

Za uspješno služenje vakufa njegovoj namjeni neophodno je slijediti volju vakifa izraženu u vakufnami, što Fond “Bošnjaci” brižljivo čini već duži niz godina i svake godine postiže sve bolje i bolje rezultate. Fond “Bošnjaci” svoje uspjehe mjeri brojem dodijeljenih stipendija i drugih vidova pomoći. Brojka od nekoliko hiljada dodijeljenih stipendija, među kojima je izuzetno veliki broj stipendista s prosječnom ocjenom 10.00, zatim dobitnika priznanja “Zlatna značka”, “Zlatna plaketa”, “Povelja rektora”, “Povelja dekana”, učenika generacije i tako dalje, dovoljno govori o opredijeljenosti Fonda za finansiranje i podsticanje obrazovanja Bošnjaka. Direktor Kerla ističe da se posebno raduje kada vidi nekadašnje stipendiste Fonda koji su se afirmirali kako u našoj zemlji, tako i na regionalnom i evropskom nivou kao naučni, kulturni i javni radnici, univerzitetski profesori, inžinjeri, ljekari, pravnici i dr., koji neumorno rade i doprinose našem sigurnijem i boljem životu.

Saradnja sa stipendistima ne završava se potpisivanjem ugovora o dodjeli stipendija. Ona traje tokom cijelog njihovog školovanja kroz organiziranje višednevnih edukativnih druženja u cilju dodatne edukacije stipendista, njihovog međusobnog druženja, te upoznavanja stipendista s misijom i značajem Fonda, zatim organiziranje edukativnih seminara, posjete kulturno‑historijskim znamenitostima u Bosni i Hercegovini i dr. Ova se saradnja nastavlja i nakon završetka njihovog školovanja. Ove godine Fond “Bošnjaci” stipendira 150 studenata, a preko Fonda se realizira i 65 stipendija “Bejtuzzekat” iz Kuvajta.

Fond “Bošnjaci”, između ostalog, stimulira i mlade čuvare naše svete knjige, hafize Kur’ana, kroz stipendiranje i dodjelu prigodnih nagrada i priznanja. Povratak protjeranih Bošnjaka na prijeratna ognjišta težak je i dugotrajan proces. On zahtijeva angažman šire društvene zajednice, koja do sada nije učinila dovoljno. Fond se od početka uključivao u stimuliranje povratka Bošnjaka na njihova prijeratna ognjišta realiziranjem određenih projekata i aktivnosti na terenu. Fond je pomagao u izgradnji i rekonstrukciji velikog broja porušenih vjerskih i drugih objekata, a posebna pažnja posvećena je djeci povratnika kroz opremanje njihovih škola najneophodnijim nastavnim sredstvima i opremom, zatim osiguravanjem udžbenika iz nacionalne grupe predmeta, organizacijom instruktivne nastave za učenike završnih razreda i dr.

VAKUF U NEPRESTANOM RAZVIJANJU

Kerla ističe da je Alija Izetbegović uvakufio 5 miliona KM, a da je dobrim upravljanjem vakuf do sada ostvario dobit od 11,7 miliona, od čega je u obrazovanje uloženo 4,5 miliona KM. “Ja imam podatke o svakom feningu i načinu na koji je on utrošen. Vrlo je važno da ostanemo transparentni i u godinama koje slijede”, poručuje Kerla. Neprestano jačanje vakufa Alije Izetbegovića najbolji je svjedok ispravnog i nadasve poštenog odnosa prema ovom dobru. “Mislim da smo opravdali povjerenje rahmetli predsjednika. Kada je njegova kćerka Lejla Akšamija došla u Upravni odbor i kada sam joj podnio finansijski izvještaj, ona je sa suzama u očima rekla: ‘Kada bi moj otac vidio kako je ovo lijepo urađeno i kako izgleda njegov vakuf, mislim da bi bio sretan.’ To je meni bilo najveća priznanje koje sam mogao dobiti”, poručuje Kerla.

Sredstva oročena u BBI banci predstavljaju temelj ovog fonda, a trenutno se radi o 6,5 miliona KM. To znači da je vakuf uvećan za 1,5 miliona KM, uz sve projekte koje je iznio u godinama nakon svog osnivanja. Husein Mehmedović, član Upravnog odbora, ističe da je jedan od načina na koji nastoje razviti vakuf i kupovina nekretnina. Nedavno je kupljen prostor na Skenderiji u kojem je smještena Raiffeisen banka. Radi se o reprezentativnom prostoru smještenom u centru grada na 321 kvadratnom metru. Prostor je kupljen veoma povoljno, za 810.000 KM, iako je prethodni vlasnik za isti prostor 2014. godine platio 1.670.000 KM. Od tih sredstava dobit bi trebala biti 7-8 puta veća nego bi bila da se ista sredstva oroče. “Već je angažirana agencija koja će izdavati taj prostor, a on će, ako Bog da, ostati u vlasništvu vakufa kao njegovo trajno dobro. Posebno mi je drago što je vakuf počeo kupovati reprezentativna mjesta u gradu. Ovo je, u suštini, prvi prostor te vrste koji je kupljen i koji će koristiti jačanju ovog vakufa”, poručuje Mehmedović.

On kaže da su u Upravnom odboru veoma oprezni kada su u pitanju velike investicije, ali da bez investicija vakuf nema svoju svrhu. “Nastojimo da iznađemo načine investiranja tih sredstava, a da to ne trpe studenti i stipendije po kojima smo postali prepoznatljivi”, kaže on. Posebno ističe da je sve više onih pojedinaca koji se odluče i sami priključiti ovom vakufu na način da i sami vrše uplate na njegov račun. “Ima onih koji stalno uplaćuju i mislim da je reisul-ulema jedan od takvih. Ima i onih koji u Fond uplaćuju samo zbog toga što znaju da ovdje nema nikakve štele i da se sve radi transparentno. To je jedna dobra okolnost i veoma sam sretan što je to tako”, kaže Mehmedović. On ističe da danas postoje brojne organizacije koje pomažu učenike, a da je najažurnija na tom planu Islamska zajednica. “Prema mojim procjenama, Islamska zajednica s institucijama naslonjenim na nju daje 1.200 stipendija, što je ogromna brojka”, poručuje Mehmedović.