Home Vijesti Mračna najava: Bosnu čeka TURSKI SCENARIJ

Mračna najava: Bosnu čeka TURSKI SCENARIJ

220
SHARE

Političari moraju naći način da se eurounijski ciljevi internaliziraju kroz prepoznavanje beneficija koje može uživati cijelo društvo
Nkon što se čelnici zemalja članica Evropske unije nisu usaglasili o prijedlogu da se otpočnu pristupni pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, uslijedile su oštre kritike visokih dužnosnika, poput Federice Mogherini i Johannesa Hahna. O tome šta ova odluka znači za Bosnu i Hercegovinu i Zapadni Balkan u cjelini razgovarali smo sa profesoricom Nedžmom Džananović-Miraščija. ​

​Da li Evropska unija posljednjom odlukom Zapadni Balkan gura u zagrljaj Rusiji?

– Nepostojanje konsenzusa unutar EU članica o otvaranju pregovora o članstvu s Albanijom i Sjevernom Makedonijom je, van svake sumnje, historijska greška. Treba biti vrlo svjestan da je ovo greška koja se mogla izbjeći, jer skepticizam prema daljem proširenju u pojedinim članicama nije nešto što se pojavilo prošle sedmice, već je godinama, pa i duže od decenije prisutno u politikama i političkim porukama u nekim članicama.
Sportski imidž​

​EU je veoma složen politički sistem u kojem volja i politike članica nisu uvijek spremne i kapacitirane da prepoznaju šire eurounijske interese. A širenje zone ruskog političkog utjecaja jeste i trebalo bi da bude jedan od upravo takvih interesa. Rusija je, kad je riječ o širenju utjecaja na Balkan, dosad postigla jako puno – ulažući minimalno, ali maksimalno eksploatirajući slabosti drugih aktera. Ovo je još jedna bitka koja joj je poklonjena. U konačnici, međutim, i dugoročno, Rusija, ipak, nema šta da ponudi ovom prostoru. Njen fokus i prioriteti ovise o volji jednog čovjeka (koji je ušao u ozbiljne godine, bez obzira na sportski imidž koji njeguje), ne o nekom razrađenom i stabilnom političkom sistemu, a ni ekonomija nije dovoljno jaka da izdrži pritisak i potrebe koje prate strukturalno djelovanje na Balkanu. Politički i životni izbori milenijskih generacija, što nam i poručuju svojim odlascima i njihovim smjerom, vezani su za EU i njene standarde života. Ako ne mi, ako ne EU, ta će generacija zatvoriti prostor za Rusiju.

Koliko je sada Bosna i Hercegovina u nezavidnom položaju ako uzmemo u obzir da se trud nije isplatio ni onima koji su ispunili uvjete?

– Svi smo u regiji, ne samo mi u BiH, u nezavidnom položaju i sasvim je jasno da Balkanu prijeti tzv. turski scenarij u odnosima s EU – višedecenijski proces međusobnog pretvaranja da se nešto događa. U ovom su trenutku, međutim, još mogući i neki drugi ishodi, ali je potrebno puno rada na domaćem terenu, gdje svaka od država mora prepoznati sopstvenu motivaciju i animirati sve proeuropske snage i potencijale, ali i na međunarodnom, gdje postoji velika potreba za zajedničkim javnodiplomatskim angažmanom država regiona prema članicama. Članice koje su blokirale otvaranje pregovora nanijele su ogromnu političku štetu – Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, ali i samoj EU. Međutim, treba pogledati i drugu stranu procesa – beneficije od napretka koji je ostvaren i u Albaniji i u Sjevernoj Makedoniji (koja je skinula ogroman teret sa sebe i otvorila sebi vrata NATO-a), ostaju tim državama i društvima bez obzira na (ne)pokretanje pregovora s EU.

Uskoro se očekuje imenovanje novog komesara za proširenje EU. Kandidat dolazi iz Mađarske. Koliko je za BiH bitno iz koje zemlje dolazi komesar?

– U kontekstu naših očekivanja, očekivanja država koje su obuhvaćene politikom proširenja, ko god bio na čelu ovog resora, primarni će mu zadatak biti da se izbori za značaj svog resora, pogotovo u svjetlu iskazanog skepticizma prema proširenju Francuske i još nekih članica. Taj je zadatak danas puno teži. Drugi zadatak, ako prvi uspije, jeste pobrinuti se da prijedlog budžeta EU za sljedeći sedmogodišnji period osigura značajna sredstva za podršku proširenju i kapitalnim projektima za Zapadni Balkan. Finansijska sredstva za potrebe proširenja EU će biti konkretan indikator zainteresiranosti EU za stabiliziranje i napredak regiona, kao i sopstvene uloge na ovom prostoru.
image
Džananović-Miraščija: Alternativu Evropskoj uniji živimo sada

Treći će biti kreiranje odgovarajućeg političkog narativa za proširenje unutar same EU, što će, također, biti vrlo zahtjevno jer je EU raspoložena tek za neku vremenski nedefiniranu perspektivu članstva u što daljoj budućnosti. Tek potom se komesar može okrenuti regionu ili državama pojedinačno. Pritom, treba razumjeti da politiku EK-a kreira stručni službenički aparat, na političkom nivou Komisija odluke donosi kolektivno, a sve moraju potvrditi članice. Za nas, dakle, i uvjeti i glavni sagovornici ostaju isti. Prednost aktuelnog kandidata (on nije potvrđen dok se ne potvrdi sastav Komisije u cjelini) je to što je on kao ambasador Mađarske pri EU dobro upoznat i s kontekstom i procedurama, kako EU institucija, tako i članica, i neće mu trebati posebno vrijeme za prilagođavanje i socijalizaciju kao nekim drugim kandidatima koji dolaze s domaćih političkih scena.
Višegradska grupa

​S obzirom na pozitivne stavove o proširenju koje su iskazale države Višegradske grupe, to mu može biti značajna i glasna podrška i u Vijeću ministara EU i u Europskom vijeću. Naravno, samo ukoliko i države Višegradske grupe prepoznaju da im upravo ova politika može biti način da poprave svoj ugled unutar EU i kroz nju se etabliraju kao zagovornice geopolitički svjesnije i zrelije EU.

Pred našom zemljom je mnogo posla na putu ka EU. Šta je najhitnije što moraju uraditi bh. vlasti i koliko je u priči o EU integracijama bitno lobiranje. Da li se naša zemlja treba više posvetiti lobiranju kod EU članica?

– Mislim da nikad nisam javno govorila o BiH i EU a da nisam napomenula da i BiH, ali i region kao cjelina koja dijeli zajednički cilj i suočava se sa zajedničkim problemom, moraju intenzivirati diplomatski angažman u državama članicama.

​​Da se odmah razumijemo, to ne može zamijeniti angažman i reformske procese na domaćem terenu, ali može spriječiti situaciju kakvu imamo sad, tj. nepostojanje konsenzusa članica u pogledu daljih koraka. Vlasti BiH imaju pred sobom Mišljenje EK-a, konkretne uvjete koje treba ispuniti da bi nam bio odobren status kandidata, a koji su, što je jako važno razumjeti, od vitalnog značaja za ovu državu i društvo, sa konkretnim napretkom u približavanju EU ili bez njega. Također, BiH, u Mišljenju, ima i vrlo jasan pregled svoje pripremljenosti po pojedinačnim politikama i resorima. To je sasvim dovoljno materijala za ozbiljno i progresivno političko djelovanje. Postoji, naravno, i alternativa eurounijskom integracijskom procesu – to je upravo ovo u čemu sad živimo. Ako nam je dobro ovako, ako ne mislimo da naša djeca zaslužuju bolje, onda i ne moramo ništa raditi.