Home Zdravlje kultura Historijat promjene naziva gradova u Bosni i Hercegovini – od dobrovoljnog do...

Historijat promjene naziva gradova u Bosni i Hercegovini – od dobrovoljnog do prisilnog mijenjanja

108
SHARE

Kada se posmatra fenomen mijenjanja naziva mjesta onda tu ne možemo naći ništa neobično iz razloga što je ta pojava utemeljena još od početka antičkog doba. Što se tiče Bosne i Hercegovine, promjena naziva uglavnom je vezana za vladajuće garniture koje su mijenjale nazive shodno svojim idealima.

Prvi veliki val promjene imena mjesta nastupio je sa stvaranjem monarhističke Jugoslavije 1918. godine. Što se tiče tog perioda, prvi zabilježen slučaj se desio 1924. godine kada je Varcar Vakuf promijenio ime u Mrkonjić Grad. Tadašnji kralj Aleksandar Karađorđević je u čast svoga oca Petra Mrkonjića (Karađorđevića), koji je učestvovao u ustanku protiv Osmanlija od 1875. do 1878. godine, promijenio naziv grada. Udarac tradiciji doživjelo je i Duvno, čiji naziv korijene vuče još iz antičkog perioda. Prema legendi tamo je krunisan hrvatski kralj Tomislav. Duvnjaci su svoje mjesto, koje se zvalo i Županjac, poželjeli preimenovati u Tomislavgrad. Kada se kralju Aleksandru 1928. godine rodio drugi sin, koji je dobio ime Tomislav, Duvnjaci su kralju predali rezoluciju u kojoj su ga zamolili da Duvno preimenuje u Tomislavgrad u “čast princa Tomislava i krunjenja prvog hrvatskog kralja Tomislava”. Kralj im je udovoljio ali je u spisu stajalo samo da Tomislav grad dobija naziv “po imenu Njegova Visočanstva princa Tomislava”, dok se hrvatski kralj ne spominje.

Uspostavljanjem Nezavisne države Hrvatske 1941. godine mijenja se i naziv Sarajeva u narodni naziv “Sarajvo”. Ipak, već nakon par sedmica taj termin se prestao koristiti. Banja Luci koja je, prema ustaškoj viziji, trebala postati glavni grad novoformirane države, namijenjeno je mijenjanje naziva u Antingrad, prema poglavniku Anti Paveliću. U opticaju je bio još i naziv Luka.

Uspostavljanjem komunističke Jugoslavije 1945. godine, nastupa period najvećih promjena. Tomislavgrad je iste godine ponovo postao Duvno, a Široki Brijeg Lištica. U skladu sa ideološkim načelima, komunisti su kopirali sovjetski model u kojem su gradovi dobijali naziv prema istaknutim komunističkim ličnostima. U tome je prednjačio Josim Broz Tito po kome je nazvano nekoliko gradova u novoformiranoj državi. Ipak, taj fenomen je zaobišao BiH, sve do Titove smrti 1980. godine. Tada je grad Drvar postao Titov Drvar. Naredne godine, u čast bosanskohercegovačkog političara Đure Pucara, Novi Travnik je promijenio naziv u Pucarevo.

Slom komunizma i raspad Jugoslavije 1991. godine označio je novu etapu u kojoj su uglavnom vraćani stari nazivi. Duvno je ponovo postalo Tomislavgrad, ovaj put u čast hrvatskog kralja Tomislava, a vraćeno je i ime Široki Brijeg. Početkom agresija na BiH 1992. godine srpski nacionalisti su promijenili imena nizu gradova, kako bi se zatro trag protivničkog naroda. Bosanski Brod, Bosanski Šamac, Bosanska Gradiška, Bosanski Novi, Bosanska Krupa, Bosanska Dubica, Donji Vakuf, Skender Vakuf, Foča itd samo su neki od gradova koje je srpski agresor preimenovao. Također, u ratnom vihoru, legalni nazivi Gornji Vakuf i Prozor, kako ih nazivaju Bošnjaci, mijenjaju nazive u Uskoplje odnosno Rama, kako su ih nazivali Hrvati.

Bosnae.info