Home Vijesti ZAGREB ZABRINUT ZBOG NAORUŽAVANJA SRPSKE VOJSKE: “Hrvatska da povede računa”

ZAGREB ZABRINUT ZBOG NAORUŽAVANJA SRPSKE VOJSKE: “Hrvatska da povede računa”

170
SHARE

U posljednjih nekoliko godina zemlje članice NATO-a, sada ih ima 28, u pravilu značajnije podižu vojnu potrošnju, naročito nakon učestalih kritika iz SAD.

Te kritike su se na zadnjem samitu ministara odbrana članica već pretvorile u poluultimatum.

SAD su svim članicama koje još nisu dostigule ciljanu stopu od dva odsto BDP-a kao minimum izdvajanja za vojsku dao rok od šest nedjelja da konkretno, na papiru, navedu kako to postići, piše Večernji list.

Listu, naravno, predvode SAD s 3,42 odsto BDP-a, slijedi Grčka s 2,24, Estonija se popela na 2,13 odsto kao i Velika Britanija. Rumunija je ojačala s 1,4 na 2,04 odsto, Poljska i Letonija su na 2,1 odsto.

Litvanija je blizu, na 1,98 odsto, Turska na 1,89, Francuska 1,84, pa slijedi Hrvatska s 1,75 odsto. Do nje je Slovačka s 1,74 odsto a slijede Norveška s 1,70, Crna Gora 1,65, Bugarska 1,61, Portugal 1,41, Njemačka 1,36, Holandija i Danska 1,35, Kanada 1,27, Albanija 1,26, Italija 1,22, Mađarska 1,21, Češka 1,19, Slovenija 1,04, Belgija 0,93, Španija 0,92 odsto, a ubjedljivo je posljednji (i najbogatiji) Luksemburg s 0,55 odsto.

Poluultimatum NATO-a i SAD očito znači da se mijenjaju pravila i “igra” postaje ozbiljnija za članice saveza.

Da li je li ovo najava da bi oni koji ne troše dovoljno za vojsku mogli ugroziti svoje članstvo u Savezu? Stvaranje nove paradigme moći između SAD, Rusije i Kine znači i novo redefinisanje NATO-a. SAD više ne žele da budu besplatni vojni i sigurnosni patron evropskim zemljama.

Hrvatski stručnjak za bezbjednost Marinko Ogorec zasad ne vjeruje da će se odmah pred članice staviti izbor ili dva odsto BDP-a za vojsku ili napolje iz NATO-a, ali kaže da prelazni period neće biti dug i da hrvatski državni i vojni vrh o tome mora i te kako da vodi računa i bude svjestan obaveza koje će proizlaziti iz dokumenta koji će za šest nedjelja predstaviti NATO-u.

Istovremeno, Srbija prethodne tri godine značajno je povećala vojni budžet, ugovorila strateške i kvalitetne vojne nabavke novih sistema i saradnju s Rusijom i Kinom. Brzo obnavlja i domaću vojnu proizvodnju, s jasnim ciljem da opet postane vojno dominantna na jugoistoku Evrope, priznajući da je samo Rumunija jača.

Ogorec potvrđuje da se Srbija postupno profiliše kao ozbiljna vojna sila na jugoistoku Evrope. Srpska saradnja s Rusijom je vrlo intenzivna, pri čemu je potrebno naglasiti da je uz Bjelorusiju Srbija jedina evropska država koja je pristupila ruskom ODKB-u, organizaciji za kolektivnu bezbjednost, doduše na nivou promatrača, ali s tom vojno-političkom asocijacijom redovno učestvuje u zajedničkim vježbama, ističe Ogorec.

“Mislim da je krajnje vrijeme da o takvom razvoju srpske vojne moći povedu računa sve relevantne institucije RH”, upozorava Ogorec.

Činjenica je da se ubrzano mijenja i geopolitička slika i raspored vojne moći i u jugoistočnoj Evropi, piše hrvatski portal.

Sve se države, naime, ubrzano naoružavaju – Mađarska, Rumunija, Bugarska, sporo ih prati Hrvatska, a Srbiji to odgovara jer tako svojoj javnosti lako može da objasni znatno povećanje vojnih izdataka, sada već od gotovo milijardu dolara godišnje.

Srbija spretno koristi donacije i pomoć ruskih i kineskih stručnjaka u razvoju oružja, zaključuje “Večernji list”.