Home Vijesti Somun: Susret Dodika i Čovića sa Lajčakom kao sastanak Karadžića i Bobana...

Somun: Susret Dodika i Čovića sa Lajčakom kao sastanak Karadžića i Bobana u Gracu

97
SHARE

Ne prestaju reakcije na iznenadni sastanak člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika i predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića s ministrom vanjskih i europskih poslova Slovačke i predsjedavajućim OSCE-a Miroslavom Lajčakom, koji se desio u nedjelju u Bratislavi.

Piše: F. V.

Na sastanku je, kako je zvanično saopćeno, razgovarano o aktualnoj političkoj krizi i zastoju u državi izazvanih neformiranjem vlasti i posljedicama koje proizlaze iz toga.

Lajčak, Dodik i Čović razgovarali su i o političkoj situaciji u regiji, s posebnim osvrtom na evropsku perspektivu zemalja regije, a prema neslužbenim informacijama, bilo je razgovora i o Izbornom zakonu u BiH.

Indikativno je da je Čović istog dana izjavio kako će insistirati da Izborni zakon u BiH bude usvojen do kraja godine, odnosno do početka izborne 2020. godine, nakon čega je otkazan sastanak delegacija SDA i HDZBiH.

“Nećemo mi to moći na jednom sastanku riješiti, ali ja ću predložiti da napravimo jednu dinamiku da u ovoj godini kroz tri ili četiri sastanka dogovorimo izborni zakon prije izborne godine. Nadam se da ćemo kroz neke druge odnose koje gradimo između HDZ-a i SDA olakšati i donošenje ovih odluka“, rekao je Čović.

Međutim, za višedecenijske posmatrače političkih procesa u Bosni i Hercegovini, regionu i svijetu, sastanak u Bratislavi je više od pukog susreta dvojice političara i njihovih simpatizera iz Evropske unije.

Hajrudin Somun, ugledni novinar i diplomata, ratni televizijski reporter sa Srednjeg istoka i dopisnik Tanjuga iz Irana za vrijeme Islamske revolucije, prvi ambasador nezavisne BiH u Turskoj, ali i u Maleziji, čovjek koji je u Ankari blisko pratio pregovore na visokom nivou koji s prethodili pregovorima u Daytonu, kazao je da ga ovi sastanci podsjećaju na one prije 27 godina.

“Mene je taj susret pun osmijeha Čovića i Dodika sa Lajčakom neodoljivo podsjetio na sastanak [Radovana] Karadžića i [Mate] Bobana u Grazu, kad su se dogovarali kako da obave zadaću koju su im dali Slobodan Milošević i Franjo Tuđman”, kratko je prokomentirao Somun u izjavi za Radiosarajevo.ba.

Podsjetimo, sastanak Bobana i Karadžića u Grazu održan je 6. maja 1992. godine. Prema pisanju Nidžare Ahmetašević, sastanak je bio tajni, mada je internacionalna zajednica znala sve o onom što se dešavalo tog dana na aerodromu u Austriji, šta je dogovoreno i šta slijedi, ali nisu pronašli dovoljno razloga da reaguju. Slično je i danas, zar ne?

“Ni dvije decenije poslije niko nije uspio izbrisati ono što su njih dvojica dogovorila tog dana – podjelu Bosne”, zapisala je Ahmetašević u povodu 20. godišnjice ovog sastanka.

Robert Donia, američki historičar koji je u više navrata svjedočio kao ekspert u korist Tužilaštva u Haagu, pored ostalog i o ovom sporazumu, izjavio je da je njegova svrha bila da “zacrta obrise teritorijalnih ambicija koje su išle mnogo izvan područja u kojima su živjeli Srbi i Hrvati… a sa ciljem da obuhvate veliki geostrateški kompaktan teritorij”.

Florian Bieber, direktor Centra za izučavanje Jugoistočne Evrope Univerziteta u Grazu, ranije je izjavio kako su granice nacrtane u Grazu, uz neke izmjene, opstale do danas.

“Zbog toga je sporazum iz Graca podsjetnik, 20 godina kasnije, neuspjeha internacionalne zajednice i okrutnosti nacionalističkih ‘lidera’ da podijele zemlju, bez da su uzeli u obzir ljude koji tu žive. Mate Boban je umro 1997., Radovanu Karadžiću se sudu u Haagu, ali njihove ideje, mape i planovi, i dalje žive”, kazao je Bieber kolegici Ahmetašević.