Home Svaštara Poteškoće u formiranju 13. SS “Handžar” divizije – Zbog čega su Hrvati...

Poteškoće u formiranju 13. SS “Handžar” divizije – Zbog čega su Hrvati nastojali spriječiti njezino formiranje

238
SHARE

Nastojeći da rasterete svoje vojne formacije u borbi protiv partizanskih snaga, Nijemci su prišli planu mobilizacije domaćeg ljudstva. Hitler – Himlerova inicijativa da se formira bosanska SS divizija naišla je na žestok otpor hrvatske vlade, koja se protivila njenom monokonfesionalnom muslimanskom stavu. Nakon operacije “Vajs” (januar – april 1943) Nijemci su imali velike interese prema Bošnjacima koji su pokazali političko opredjeljenje i simpatije prema Rajhu. Njihovom saglasnošću u Bosnu, polovinom aprila 1943. godine, dolazi jeruzalemski muftija El Huseini, da bi ojačao opredjeljenje Bošnjaka prema Rajhu. Stanovništvo je imalo sve više nepovjerenja u novu hrvatsku vlast i zahtijevalo je da Nijemci preuzmu cjelokupnu civilnu vlast u Bosni i Hercegovini. Bošnjaci su se bojali propasti Njemačke, jer bi u tom slučaju oni postali dio Velike Srbije u kojoj im je bilo namijenjeno istrebljenje. S toga su oni zahtijevali samostalnu Bosnu pod njemačkim utjecajem i rukovodstvom. Međutim, pripreme za osnivanje bosanske SS divizije, popunjene uglavnom Bošnjacima, išlo je poprilično sporo. Razlog tome su bili politički potezi Zagreba koji su kočili proces osnivanja nove jedinice. Zbog toga su se Nijemci plašili da bi ovakvi poduhvati mogli odvesti Bošnjake u tabor protivnika Sila Osovine. U izvještaju iz juna 1943. godine, kojeg je podnio njemački oficir Rekard, stoji da je primarni cilj Hrvata rješenje problema pravoslavnog stanovništva a da Bošnjaci glavnu kritiku imaju prema ustaškom režimu, kojeg bi trebalo ukinuti. U zaključku je navedeno da bi povlačenjem njemačkih vojnika, koji uživaju veliki ugled kod Bošnjaka, stanovništvo izgubilo i posljednje ostatke povjerenja u Nezavisnu državu Hrvatsku, a samim time i u njemački Rajh.

Nakon operacije “Švarc” (maj – juni 1943), izaslanik NDH za Rajh Kaše navodi da su Titovi gubici između 10 000 i 12 000 poginulih vojnika ali da su se izvukli od potpunog poraza i da se može očekivati njihov novi prodor u Bosnu. Također, skreće pažnju da vrbovanje Bošnjaka za SS diviziju pokazuje prateće pojave, koje mogu nanijeti štetu hrvatskoj vladi. Da bi se onemogućio svaki oblik partizanske aktivnosti u Bosni Nijemci donose naredbu po kojoj se cjelokupna teritorija NDH proglašava područjem borbi protiv partizana. Time je hrvatska vlada isključena iz saradnje sa Generalštabom SS komande. Ovo je otvorilo nesmetanu mogućnost formiranja jedne SS divizije sastavljene od Bošnjaka ali je istovremeno stavilo na kocku položaj Nijemaca u NDH. Kaše je čak naglašavao da osnivanje jedne SS divizije nije vrijedno ugrožavanja odnosa sa Hrvatima. Hrvati su se plašili da će ovakav razvoj situacije omogućiti Bošnjacima da dobiju autonomiju u sklopu NDH čime bi teritorijalni integritet njihove države bio narušen.

U konačnici su predstavnici SS u Hrvatskoj uspjeli u naumu da Himlerova direktiva bude ostvarena. Naime, general SS Gotlob Berger sklopio je sa minsitrom Lorkovićem 11. jula 1943. godine ugovor kojim su se hrvatske oružane snage obavezale da za formiranje SS dobrovoljačke brdske divizije stave na raspologanje muslimanske podoficire i ljudstvo regrutnih godišta 1924. i 1925. Time je definitivno bio određen bošnjački sastav bosanske SS divizije. Ipak, formiranje 13. SS “Handžar” divizije nije predstavljalo Nijemcima zapreku da pristupe surovom kažnjavanju Bošnjaka ukoliko se osvjedoče da je njihovo stanovništvo pružalo pomoć partizanskim “bandama”. Početkom jula 1943. godine Nijemci su u okolini Goražda strijeljali 31, u selu Košutici kod Sokoca 66 a u Rotimlji kod Mostara 58 Bošnjaka, uglavnom žena i djece.