CVIJANOVIĆ PONAVLJA ZA SVOJIM VOĐOM: “BiH se nije razvila kao istinska multietnička zajednica”

U dijelu uvodnog obraćanja predsjednika Republike Srpske Željke Cvijanović za sutrašnju posebnu sjednicu Narodne skupštine ističe se da je BiH duboko unesrećeno društvo, jer nije dobilo priliku da se razvije kao istinska multietnička zajednica spremna da traume prošlosti pretvori u šanse budućnosti.

“Bilo bi korektno i ispravno da utvrdimo odgovornosti i konačno kažemo koliko je ko – stranci, Bošnjaci, Srbi i Hrvati – doprinio neredu u kojem živi BiH”, navodi se u uvodnom obraćanju Cvijanovićeve.

Kako saznaje “Srpskainfo” u Palati Republike, Cvijanovićeva navodi da, najkraće rečeno, BiH nikad nije ni dobila pravu šansu za život normalne države, te da je za to mnogo razloga.

“Usuđujem se reći da je BiH mogla postati koliko-toliko uspješno društvo, ali nije”, navodi se u uvodnom obraćanju Cvijanovićeve.

Ona navodi da je današnja realnost takva su Srbi isfrustrirani stalnim nastojanjem da se ukine njihov identitet i da se u kontinuitetu nasilno umanjuje ustavni kapacitet Republike Srpske.

“Hrvati su isfrustrirani činjenicom da ne mogu obezbijediti svoje predstavljanje u skladu sa ustavnim principom zaštite njihovih kolektivnih prava, jer su u nekoliko navrata Bošnjaci izabrali hrvatskog člana Predsjedništva BiH”, navodi se u uvodnom obraćanju Cvijanovićeve za posebnu sjednicu Narodne skupštine, koja je sazvana na njen zahtjev sa samo jednom tačkom dnevnog reda – informacija u vezi sa antidejtonskim djelovanjem Ustavnog suda BiH.

Cvijanovićeva kaže da su Bošnjaci nezadovoljni, jer BiH nije cijela – njihova.

“Možda im je obećana, ali je nisu dobili. Istina je da su im mnogi pomagali da je naknadno dobiju, jer se odlukama visokih predstavnika ranije, a kasnije odlukama Ustavnog suda BiH, nastojalo od BiH napraviti država koja bi po formi bila građansko društvo, a po svojoj suštini, zapravo, po mjeri Bošnjaka”, ističe Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, nedavno usvojena Deklaracija SDA upravo o tome govori, a reagovanja stranog faktora bila su zapanjujuće blaga.

Ona ističe da je strancima bilo potrebno nekoliko dana da sroče bilo kakvo reagovanje, pri čemu su odmjeravali riječi da ne bi slučajno bile jednako oštre kao one koje po pravilu upućuju na račun političkih partija ili institucija Republike Srpske.

“Ova deklaracija SDA vrvi od antidejtonskih rješenja, a objašenjenje stranaca je bilo da je to najobičniji politički pamflet. U redu, ali ne mogu da ih ne upitam – zašto im onda deklaracije partija iz Republike Srpske nisu obični politički pamflet, već na osnovu tih pamfleta sankcionišu političare?”, kaže Cvijanovićeva.

Kada je, kako kaže Cvijanovićeva, o odugovlačenju formiranja vlasti na nivou BiH razgovarala sa stranim predstavnicima, većina njih je “navijala” za uspostavljanje vlasti, jer bi to značilo kakvo-takvo kretanje na evropskom putu, ili barem neki, iako mršav, kredibilitet države, ali bilo je i onih koji su govorili da su bitnija neka druga pitanja od formiranja vlasti, a čak i to da je politički legitimno ne formirati vlast.

“U redu, prihvatam da demokratija raspolaže različitim alatima i sami biramo koje ćemo koristiti. Sad, kad su srpski predstavnici odlučili da na nivou BiH ne učestvuju u odlučivanju ili da spriječe propusnost odluka onda kad iz proceduralnih razloga moraju odlučivati, jer bi to učinio neko drugi, očekujem od istih tih stranih predstavnika da kažu da je i to politički legitimno i da je i to jedan od demokratskih alata, pošto i jeste tako. I očekujem da ni sad ne iznose kritiku, jer nisu kritikovali ni druge”, kaže Cvijanovićeva.

Za sutra u 15 časova zakazana je početak posebne sjednice Narodne skupštine, a direktan povod je nedavna odluka Ustavnog suda BiH, koji je proglasio neustavnim član Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske u kome se kaže da se zemljište knjiži na Republiku Srpsku.

Kako je saopšteno iz Ustavnog suda, njihov stav je da je riječ o “državnoj imovini za koju su nadležne institucije BiH”.

I vlast i opozicija u Srpskoj zajedno su odbacili ovakvu odluku Ustavnog suda, a očekuje se da na Narodnoj skupštini budu usvojeni novi zaključci o budućem zajedničkom odgovoru na takvu odluku.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *