Home Vijesti DŽAFEROVIĆ JASNO PORUČIO: “Najveće plaće trebaju da budu najviše umanjene”

DŽAFEROVIĆ JASNO PORUČIO: “Najveće plaće trebaju da budu najviše umanjene”

451
SHARE

Nije u redu i nije u skladu s dobrim prijateljskim odnosima između zemalja da neke od država pomoć usmjeravaju samo prema jednom entitetu ili samo prema jednom narodu, kaže Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE).

“To nije u redu jer to onda može da liči na nešto što se zove nepoštivanje suvereniteta Bosne i Hercegovine, podsticanje podjela unutar Bosne i Hercegovine i praktično proizvođenje više problema nego koristi koju bi bilo ko u Bosni i Hercegovini ko primi takvu pomoć mogao da ima”, rekao je Džaferović

RSE: Postoje li pokušaji da se na ovaj način ostvari jači uticaj u pojedinim dijelovima zemlje, konkretno Rusije, koja je poslala pomoć samo jednom dijelu BiH, kao i Mađarska, te najava Hrvatske, da će novčano pomoći Hrvate u BiH?

Džaferović: Ja ne mogu drugačije da tumačim izjavu ambasadora Ruske Federacije, koji je kada je stigla pomoć u Banjaluku, u bosanskohercegovački entitet Republika Srpska, izjavio da, eto ako i Federacije želi, dakle drugi entitet, da dobije pomoć, treba da podnese zahtjev, pa ako bude moguće oni će dostaviti pomoć i tom entitetu. Znajući, naravno, da postoje državne institucije, znajući da se pomoć dostavlja preko državnih institucija i da se usmjerava preko državnih institucija.

Pomoć koja stiže Bosni i Hercegovini, radi uspješnije borbe protiv korona virusa, treba da bude usmjeravana preko državnih institucija, konkretno putem Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i odgovarajućeg koordinacijskog tijela. To jedino možemo smatrati državnom pomoći i tako bi se trebali ponašati svi koji žele da pomognu Bosni i Hercegovini. To je najbolji način.

Sva pomoć koju sam, kao član Predsjedništva i predsjedavajući tražio, usmjeravana je na takav način. Tačno je da je postoje neki slučajevi koje ste i Vi pomenuli u svom pitanju, a koji odudaraju od ovoga što bi trebalo da bude normalno i mi u tome iščitavamo i poruke koje se na takav način šalju.

RSE: Koliko će BiH trebati da realizuje evropsku pomoć, s obzirom na razilaženja na vrhu vlasti, a za svaku isplatu potrebna je državna odluka?

Džaferović: Prema odluci Vijeća ministara, neće se dugo čekati da se ta, kao i svaka druga pomoć, distribuira diljem Bosne i Hercegovine. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine jučer je usvojilo jednu odluku kojom su utvrđeni principi za raspodjelu međunarodne pomoći koja pristiže u Bosnu i Hercegovinu. Mi ćemo poštovati ovu odluku.

Želim da kažem da bi, možda, kod raspodjele te pomoći, ključni princip trebao da bude broj stanovnika. Virus ne poznaje ni kontinente, ni države, ni kantone, ni entitete, on napada ljude, tako da broj stanovnika određenog oganizacionog oblika u Bosni i Hercegovini treba da bude ključni kriterij kod raspodjele pomoći.

RSE: Dolazi li pomoć samo u medicinskoj opremi ili je riječ i o novcu i ko je najveći donator do sada?

Džaferović: Radi se i o medicinskoj pomoći, ali i novčanim sredstvima. Vi znate da je ovo i zdravstvena kriza, ali i ekonomska kriza koja je izazvana ovom zdravstvenom, tako da pomoć stiže i u medicinskoj opremi i u novcu. Nama će novac trebati i za kupovinu medicinske opreme, ali i za oporavak ekonomije.

Ono što je od samoga početka bio problem je nabavka neophodne medicinske opreme, prije svega testova i respiratora za naš zdravstveni sektor. Države proizvođači koje proizvode te robe su zatvorile svoje granice i, radi sebe, ne žele to da izvoze. Jako teško je doći do te opreme, ali evo nekako uspijevamo prema najnovijim informacijama, koje ja imam, da i taj problem prevaziđemo.

Najveći donator je za sada EU. EU je do sada donirala ili je u postupku donacije preko 80 miliona eura Bosni i Hercegovini, kako za podršku zdravstvenom sektoru, tako i za uspostavu nekog stabilizacijskog fonda za pomoć ekonomiji Bosne i Hercegovine.

Evropska unija je omogućila da, iako nismo članica, da učestvujemo zajedno sa svim zemljama EU u procesu javnih nabavki. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je odobrilo taj sporazum, tako da će Bosna i Hercegovina medicinsku opremu nabavljati i na taj način.

RSE: Šta je aktuelna kriza pokazala – koje su slabosti bosanskohercegovačkog zdravstvenog sistema?

Džaferović: Postoje dvije vrste tih slabosti. Kada je zdravstveni sistem u pitanju, osnovni problem je njegova neuvezanost. Mnogo bi bolje to funkcioniralo kada bismo imali ukupan sistem, politički sistem koji bi omogućio zdravstvenom sistemu da bude povezaniji. Drugi problem je, po meni, to što neke institucije i u ovako razjedinjenom sistemu nisu uradile ono što su trebale za vrijeme ove krize.

Tipičan primjer za to je Ministarstvo civilnih poslova u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, gdje postoji čitav jedan zdravstveni sektor koji je zadužen za koordinaciju zdravstvenog sistema i međunarodne relacije našeg zdravstvenog sistema. Ja nisam vidio neke aktivnosti od strane tog ministarstva i od strane tog sektora. Bili bi puno bolje da smo vidjeli te aktivnosti, da smo formirali štab i na nivou Vijeća ministara ili tog ministarstva koje bi se bavilo zdravstvenim aspektom ove krize.

Treba umanjivati najveće plaće
RSE: Najavili ste konsultacije u vezi sa budžetom, odnosno stavkom za oporavak privrede koja treba biti uvrštena. Hoće li to biti dovoljno?

Džaferović: Mi ćemo učiniti sve da pomognemo našoj ekonomiji. Budžet institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine je dostavljen od strane Vijeća ministara, prije izvjesnog vremena, kao nacrt u Predsjedništvo. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je službeni predlagač budžeta prema Parlamentarnoj Skupštini naše zemlje i Predsjedništvo je taj budžet vratilo Vijeću ministara sa zahtjevom da se izradi novi nacrt. Vraćen je zato, jer je rađen na budžetskoj projekciji kao da se ne dešava pandemija i ekonomska kriza, i rađen je na bazi rashoda, također, kao da nemamo pandemiju i ekonomsku krizu.

Zahtjev Predsjedništva Bosne i Hercegovine je da se, poštujući fiskalni okvir iz decembra 2019., na rashodovnoj strani naprave sve moguće uštede kada su u pitanju i troškovi i drugi izdaci i da se, na osnovu tih ušteda, u budžetu formira jedna posebna stavka koja bi se odnosila na pomoć bh. ekonomiji.

Naravno, plaće policajaca, medicinskih radnika i svih onih koji su na prvoj liniji borbe protiv pandemije, ne treba da budu umanjivane. Sve druge treba da budu umanjivane, a najviše one najveće plaće. Entiteti su također poduzeli mjere, kantoni poduzimaju mjere i sve to skupa kada se sabere, to će biti značajna stavka iz koje će se pomagati ekonomiji.

Vjerovatno to neće biti dovoljno i, vjerovatno, sve mjere koje su do sada poduzete ja ih razumijevam kao početne mjere. One će se morati u hodu dograđivati i prilagođavati situaciji, jer mi još uvijek ne znamo koliki je, imamo samo procjene, pad prihoda ili koliki će biti pad prihoda u narednom periodu.

Ono što je također problem, a da nije tog problema bilo bi mnogo bolje, je izostanak koordinirane ekonomsko-socijalne politike sa nivoa Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Nismo čuli da je Vijeće ministara nešto uradilo na tu temu, osim aktivnosti vezanih za zaključenje međunarodnih finansijskih aranžmana. Čujem da će ta grupa za koordinaciju na nivou Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za ekonomsko-socijalne odgovore biti formirana i to će biti dobra stvar i pomoći u rješavanju ovog pitanja.

(SB)