Ma kakav Dodik, evo šta će Hrvati uraditi Bosni nakon sljedećih izbora!

Idući opći izbori u Bosni i Hercegovini za Hrvate te zemlje mogli bi biti najznačajniji izbori do sada s obzirom na to da bi hrvatska konstitutivnost u BiH nakon njih mogla postati stvar prošlosti, piše zagrebački portal Direktno.hr pozivajući se na mostarske analitičare bliske Čoviću Branimira Galića i
Milana Sitarskog.

Zagrebački portaal piše kako bošnjačke političke stranke spremaju teren kojim su Hrvatima u mogućnosti nametnuti federalni Dom naroda te postavljaju pitanje zašto je Dom naroda uopće bitan.

Bez federalnih domova naroda, kojih postoje četiri, srpski, bošnjački i hrvatski i oni ostalih, nemoguće je donijeti ikakav konsenzus u smislu funkcioniranja entiteta Federacije BiH, piše zagrebački portal.

Klubovi konstitutivnih naroda imaju po 17 izaslanika. Klub ostalih ima osam. Izaslanici u tim klubovima se popunjavaju iz kantonalnih skupština. Njih ima deset. Hrvati imaju samo dva kantona koja su njihova “jedan kroz jedan”. To su Posavski i Zapadnohercegovački. Ostali kantoni u kojima Hrvati imaju značajan udio, imaju i srpske, odnosno bošnjačke izaslanike.

Stvar i jest u “ostalim kantonima”. Preko njih je moguće popuniti potrebnu većinu u hrvatskom klubu u Domu naroda. Kako? Tako što se članovi stranaka koje su dominantno bošnjačke – izjasne Hrvatima.

Klub Hrvata u Domu naroda Parlamenta FBiH je jako važan, jer bez njega nije moguće proglasiti predsjednika Federacije koji daje mandat premijeru Federacije. Zamislite sada da bošnjačke stranke kontroliraju taj klub.

To znači da će predsjednik Federacije mandat dati onoj osobi koju izaberu – bošnjački predstavnici. Oni, ironije li, dolaze iz hrvatskog kluba, piše dalje portal Direktno pa nastavlja da sav apsurd tu ne završava nego, zapravo, tek počinje.

Tih 17 izaslanika u Domu naroda, od kojeg bošnjačke stranke uvijek kontroliraju pet ili šest izaslanika – imaju itekakav utjecaj na gornji dom državnog parlamenta.

Oni, naime, mogu bez problema Hrvatima popuniti i Dom naroda na državnom nivou. Tada Hrvati, koji su zahvaljujući nepravednom Izbornom zakonu već preglasani u Predsjedništvu, postaju preglasani u entitetskom te državnom parlamentu, zaključuje zagrebački portal.

Politika Zagreba prema bh. Hrvatima

Politički analitičar iz Mostara Milan Sitarski kaže u izjavi za Direktno da se politika službenog Zagreba prema bh. Hrvatima neće mijenjati nakon parlamentarnih izbora.

“Rezultat parlamentarnih izbora u Hrvatskoj neće donijeti bilo kakvu radikalnu promjenu u politici RH prema Bosni i Hercegovini, pa tako ni prema položaju Hrvata kao konstitutivnog naroda”, rekao je.

Svi relevantni politički akteri u Hrvatskoj, kaže Sitarski, svjesni su važnosti hrvatske konstitutivnosti u BiH.

“Ključna značajka nove Vlade RH će svakako biti programsko-politički, a mogućno i kadrovski kontinuitet. Radikalne promjene bi bile mogućne samo ukoliko bi na politiku Vlade mogle utjecati radikalno desne ili radikalno lijeve snage, ali ishod proteklih izbora to naprosto nije omogućio. Može se jedino očekivati da će nova Vlada RH sada, s obnovljenim mandatom i povećanom neovisnošću od parlamentarne potpore nekih manjih stranaka, dosadašnju politiku provoditi s većim samopouzdanjem i odlučnošću.

Ta je politika dio gotovo općehrvatskog konsenzusa svih iole umjerenih političkih snaga, a ključni su elementi tog konsenzusa zalaganje za neovisnost i teritorijalnu cjelovitost BiH, ali i potpunu jednakopravnost Hrvata u njoj, posebice u oblasti legitimnog političkog predstavljanja u za to namijenjenim tijelima vlasti – Predsjedništvu BiH i domovima naroda”, kazao je.

Obespravljen hrvatski narod u BiH

Novinar Hrvatskog medijskog servisa (HMS) Branimir Galić smatra da su bošnjačke stranke ujedinjene u ideji da se Hrvato u BiH, u institucionalnom smislu, obesprave.

“Bošnjački politički predstavnici svih političkih orijentacija i stranačkih dresova posjeduju ogromnu dozu konsenzusa koja ih ujedinjuje kao protivnike institucionalne jednakopravnosti Hrvata u BiH, jer u njoj vide prijetnju prosperiranja vlastite težnje za izgradnjom građanske države koja bi de facto bila bošnjačka nacionalna država. U tom kontekstu treba promatrati i Izetbegovićevo uporno zazivanje razbijanja nekakvih okova koje, kao, Hrvati nameću većinskom bošnjačkom narodu u Federaciji BiH”, rekao je Galić za Direktno.

Bošnjačke stranke su, navodi Galić, uspjele popuniti Cnetralnu izbornu komisiju ‘svojim’ kadrovima, a ona, pak, najviše štete može donijeti upravo konstitutivnosti Hrvata u BiH, jer će svojim pravilima odlučiti na koji način se puni spomenuti dom naroda Parlamenta Federacije.

“SDA je, potpomognuta DF-om i bošnjačkom “oporbom” (koja to zapravo i nije; dakle SDP i A-SDA) te srpskom oporbom (SDS i PDP) izabrala dva bošnjačka, dva srpska i jednog hrvatskog člana Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (između ostalih Željka Bakalara, donedavnog savjetnika Željka Komšića) ne poštujući natječajnu proceduru koja je zakonom propisana. Ovo je posebno bitno, jer SIP implementira rezultate izbora i određuje model popune Doma naroda Parlamenta Federacije BiH koji je najjači jamac konstitutivnosti Hrvata u BiH”, ocijenio je Galić.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *