Ko je načelnik Vlasenice zbog kojeg je reis Kavazović prozvao Inzka i Tadić?

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović, danas je u Vlasenici gdje je klanjana 17. kolektivna dženaza žrtvama velikosrpskog zločina, u svom obraćanju nakon dženaze skrenuo pažnju na kontinuitet u pružanju podrške zlu od strane onih koji su u njemu učestvovali i obavezu Bošnjaka da to osvijeste.

– Pitam sebe i vas šta se promijenilo od te 1992. do 2021. godine.? Šta se promijenilo u glavama i dušama onih koji su počinili ove zločine? Danas svjedočimo nečemu što nismo mogli ni zamisliti jer smo mislili da će vremenom doći pokajanje, a bili smo spremni i na pomirenje kao narod – rekao je reisu-l-ulema.

Osvrnuo se i na važna pitanja koja ukazuju na nepoštivanje žrtava i afirmirajući odnos prema počinjenim zločinima.

– Ovo je pitanje za nas, za međunarodnu zajednicu, za Evropu. Ona mora dati odgovor jesu li muslimani manje vrijedni. Da li, nakon presude zločincu Ratku Mladiću, žele prihvatiti ove muslimane? Kako je moguće da je na čelu jedne općine načelnik koji je optužen za ratne zločine? To su pitanja za Valentina Inzka i Gordanu Tadić – kazao je reis Kavazović.

A načelnik Općine Vlasenica kojeg je reis Kavazović spomenuo u svom obraćanju je SNSD-ov Miroslav Mićo Kraljević, koji u bh. entitetu Republika Srpska slovi za jednog od moćnijih tajkuna Milorada Dodika. Kraljević je na poziciju načelnika na izborima 2020. ponovo izabran nakon četverogodišnjeg mandata.

Krajem 2017. godine Tužilaštvo BiH je protiv njega i još tri osobe podiglo optužnicu za ratne zločine. Kraljević je bio komandant tzv. Specijalne policijske jedinice, čiji su pripadnici silovali, pljačkali, ubijali i zatvarali vlaseničke Bošnjake.

Optužbom protiv Maneta Đurića, Miroslava Kraljevića, Radenka Stanića i Gorana Garića su obuhvaćena ubistva i nestanak najmanje 22 osobe, nezakonita hapšenja i zatvaranja, mučenja i maltretiranja više desetaka osoba u više objekata koji su služili za zatvaranje na području Vlasenice, pljačkanje i uništavanje imovine bošnjačkog stanovništva, te druge zločine koji su do proljeća 1993. godine, doveli do protjerivanja gotovo svog stanovništva bošnjačke nacionalnosti sa navedenog područja, od čega se mali broj stanovnika vratio u mjesta prijeratnog boravišta.

Na zvaničnoj web stranici Suda BiH stoji da je ovaj predmet u toku.

– Dana, 30.03.2018. godine održano ročište za izjašnjenje o krivnji optuženih na kojem su se optuženi Mane Đurić, Radenko Stanić, Miroslav Kraljević i Goran Garić izjasnili da nisu krivi. Glavni pretres u ovom predmetu otvoren je 02. oktobra 2019. godine. U toku je iznošenje dokaza tužilaštva – navodi se na stranici Suda BiH.

Zbog zdravstvenih problema Đurića, suđenje je odgađano, da bi počelo iznova u aprilu ove godine uz povratak prvooptuženog Maneta Đurića u sudnicu i novu predsjedavajuću Vijeća. Tužilaštvo BiH je najavilo saslušanje više od 100 svjedoka o nezakonitim zatvaranjima, mučenjima, nestancima i ubijanjima.

I Kraljevićeva sestra Višnja Aćimović je optužena za ratne zločine nad Bošnjacima. Sud BiH je u februaru 2017. godine potvrdio optužnicu protiv nje zbog optužbe da je zajedno s više naoružanih pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS) učestvovala u ubistvima 37 muškaraca bošnjačke nacionalnosti, počinjenim početkom juna 1992. na lokalitetu Mračni do, u neposrednoj blizini logora Sušica.

Kako stoji u optužnici, muškarci su na to mjesto dovezeni autobusom iz zatvora koji se nalazio iza zgrade Suda u Vlasenici. Prema Tužilaštvu BiH, Aćimović je iz vatrenog oružja strijeljala muškarce koji su bili svega nekoliko metara udaljeni od autobusa. Tijela su pronađena i ekshumirana 2000. na istom mjestu gdje su žrtve strijeljane.

Aćimović je pobjegla u Srbiju, koja i pored Inetrpolove potjernice nije bila spremna izručiti je državi Bosni i Hercegovini, jer posjeduje dvojno državljanstvo. Suđenje je počelo u decembru prošle godine na Specijalnom sudu u Beogradu. Aćimović je negirala krivnju, tvrdeći da je “sve napakovano jer su ugledna porodica”.

Prof. Husejin Omerović, napisao je knjigu “Žrtve genocida na području Vlasenice 1992-1995”.

Prema podacima do kojih je došao tokom rada na knjizi, u Vlasenici je ubijeno 2.633 Bošnjaka. Od tog broja, 2.222 osobe starosne dobi od 18 do 65 godina, 262 djece i 149 osoba starosne dobi preko 65 godina. Među ukupnim brojem ubijenih bilo je 2.310 muških i 323 ženskih osoba. Još uvijek nisu pronađeni posmrtni ostaci 996 Vlaseničana.

Faktor

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *