Dodik objavio propagandni video: Pozivam čitavu RS da se okupi i brani

Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodik večeras je na svojim kanalima na društvenim mrežama objavio video povodom odluke visokog predstavnika Valentina Inzka da zabrani negiranje genocida i veličanje zločina.

U videu se pojavljuje Milorad Dodik, lider SNSD-a i predsjedavajući Predsjedništva BiH, uz druge kadrove.

“Republika Srpska će reći DOSTA! Odbacujemo nametnute zakone, ukoliko nam u BiH ne daju da živimo kako želimo, mi svoj put znamo. SNSD se vodi voljom naroda, a volja naroda je jasna – Republika Srpska prije svega!”, navodi se u poruci na Twitteru uz ovaj video.

Video je objavljen i na Youtube kanalu SNSD-a i drugim platformama.

“Ja pozivam čitavu RS da se okupi i brani. Ovo je ključni trenutak u kojem ćemo kao narod ili opstati sa RS i svojim identitetima, ili ćemo kroz kratko vrijeme izgubiti šansu da postojimo na ovim prostorima”, govori Dodik u spotu.

Takođe se navodi Dodikova današnja izjava da je spreman da proglasi “nezavisnost RS već naredne sedmice, pa šta bude”.

STJEPAN MESIĆ KOMENTARISAO DODIKOVU IZJAVU: “Može se samo otcijepiti njegov mozak, nije shvatio da je BiH činjenica…”

…da to garantuje međunarodna zajednica i da to garantuju oni koji su kreirali Dejtonski sporazum.”

Član predsjedništva BiH Milorad Dodik je prije 10-ak godina javno priznao da se u Srebrenici dogodio genocid, danas je u Banjoj Luci doživio slom živaca.

On je u svom “ekspozeu” u kojem je popljuvao sve što ima prefiks bosanski, izvrijeđao međunarodnu zajednicu, Valentina Inzka, ali i još jednom ispalio niz nebuloza poput disolucije, odnosno samostalnosti manjeg bh. entiteta.

Nekoliko puta u svom obraćanju danas je negirao genocid u Srebrenici, te ljutito napustio konferenciju za novinare.

Stjepan Mesić, bivši predsjednik Republike Hrvatske dao je za Hayat komentar o ovim nebuloznim izjavama Milorada Dodika.

Na otcjepljenje RS, Mesić kaže da se može samo otcijepiti njegov mozak.

“Njegov mozak očito još nije shvatio da je Bosna i Hercegovina činjenica, da to garantuje međunarodna zajednica i da to garantuju oni koji su kreirali Dejtonski sporazum. Ako to jedan mozak ne može shvatiti, onda treba njega karakterizirati kao ratnog zločinca, ako ne kao ratnog, onda poratni, koji podržava zločin”, kazao je Mesić.

BENJAMINA KARIĆ IZNENAĐENA: “Draško Stanivuković me razočarao” (VIDEO)

Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić u nedjelju ipak neće prisustvovati ceremoniji skokova sa Starog mosta u Mostaru, gdje se trebala sastati sa gradonačelnicima Mostara i Banje Luke Marijom Kordićem i Draškom Stanivukovićem.

“Neću stići u nedjelju doći na skokove. Izvinjavam se organizatorima, ali zbog unaprijed preuzetih obaveza, neću se moći pridružiti svojim kolegama. Smatram da Sarajevo kao glavni grad treba graditi dobre mostove i kvalitetne odnose sa svim gradovima u Bosni i Hercegovini, ali i sa svim glavnim gradovima u Evropi i svijetu. Tome sam posvetila posebnu pažnju, i u prvim danima mandata sam veoma ponosna na posjetu gradonačelnika Tuzle Jasmina Imamovića. Bilo mi je zadovoljstvo otići i posjetiti gradonačelnika Mostara Marija Kordića i Draška Stanivukovića u Banjoj Luci”, istakla je za O Kanal.

Kazala je kako najavljena posjeta Stanivukovića Mostaru ove nedjelje nije razlog zbog kojeg je odlučila ne ići, ali i da je tužna i razočarana kada su u pitanju njegovi stavovi o zabrani negiranja genocida u Srebrenici.

“U Banju Luku sam otišla iskrena, otvorenog srca, sa željom da gradimo mostove prijateljstva i budućnosti. Očekivala sam da će moj odlazak u Banju Luku zaista početak promjena koje mladi gradonačelnici trebaju donijeti. Vrlo sam iznenađena i potresena današnjim reakcijama Draška Stanivukovića. Za mene su zakon i pravo iznad svega i važe jednako za sve. Zaista sam dala sve od sebe, pružila sam ruku i ona će uvijek biti pružena svim ljudima koji su dobronamjerni i koji misle dobro građankama i građanima Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Ja sam provela rat u ovom gradu. Smatrala sam da kao mlada gradonačelnica trebam pružiti ruku svima. I ne kajem se zbog toga. Ali zaista ne mogu reći da nisam duboko razočarana. Žao mi je što nisam i danas dočekala da vidim djelić promjene kojem sam se nadala nakon naših sastanaka”, poručila je.

ŠTA JE DŽAFEROVIĆ 11. JULA PORUČIO INZKU: “Ove ljude koje danas sahranjujemo niko ne može vratiti u život, ali poruka da su njihove ubice heroji – strašna je. Vi to možete spriječiti”

Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović na obilježavanju 26. godišnjice genocida u Srebrenici u Fabrici akumulatora u Potočarima pozvao je visokog predstavnika Valentina Inzka da zabrani negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, poručivši da će “sud savjesti i sud historije najmanje milosti imati za one ljude koji su mogli zaustaviti zlo, ali nisu to uradili”.

Ovo riječi člana Predsjedništva BiH na neki su najavile današnju odluku visokog predstavnika Valentina Inzka koji je danas donio odluku o zabrani negiranja genocida.

Džaferović je tada, podsjetimo, naglasio da se u bh. entitetu Republika Srpska i u susjednoj Srbiji još uvijek ne prihvata istina utvrđena pred sudovima, te da se iz faze poricanja prešlo se u fazu otvorenog veličanja genocida i njegovih počinilaca.

“Ovo je fenomen kojim će se morati pozabaviti cijeli svijet. Ako neko misli da je to problem samo Bosne i Hercegovine, grdno se vara. Zakon zla je takav da će se ono, ako ne bude zaustavljeno, širiti i jačati, sve dok ne ugrozi i one zajednice koje vjeruju da su zaštićene pred njim”, kazao je član Predsjedništva BiH.

Dodao je da je nakon Srebrenice “došla je međunarodna vojna intervencija, došle su presude haških sudova, te da su došle su sa zakašnjenjem, jer su nedužni ljudi bili već pobijeni, ali da je sve to davalo makar zrno nade da se savjest čovječanstva ipak probudila”.

“Međutim, ako se šuti pred negiranjem tih presuda, onda nema razloga da vjerujemo da je ta nada živa. Zato pozivam međunarodnu zajednicu – neka zaštiti presude svojih sudova od negiranja, neka zaštiti dostojanstvo žrtava, ali i svoje dostojanstvo”, kazao je.

Dodao je da “ukoliko se sljedbenicima zla nastavi dopuštati da cinično vrijeđaju žrtve, ni o kakvim civilizacijskim vrijednostima neće moći biti ozbiljnog govora”.

“Sud savjesti i sud historije najmanje će milosti imati za one ljude koji su mogli zaustaviti zlo, ali nisu to uradili. Ne postoji izgovor koji će to moći da opravda. Gospodine Inzko, ove ljude koje danas sahranjujemo niko ne može vratiti u život, ali poruka da su njihove ubice heroji – strašna je poruka. Vi to možete spriječiti. Pozivam vas sa ovog svetog mjesta da to i učinite”, zaključio je Džaferović u svom tadašnjem pozivu Inzku.

DODIKU NIJE DOBRO, PONOVO SE OGLASIO ZBOG INZKA, SADA NE BIRA RIJEČI: “Pogledajte ovog smrada Mirka Šarovića šta je izjavio, da je Republika Srpska kriva što je Inzko nametnuo zakon”

Rekao je da je Tužilaštvo BiH “davno osporavano iz institucija Republike Srpske”, da ono “ne postoji u Ustavu”.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik ponovo se oglasio povodom odluke visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka da zabrani negiranje genocide i drugih ratnih zločina i veličanje zločinaca.

“Očigledno je da je sve ovo sinhronizovano što se dešava, napadima na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, smanjujući njegovu pregovaračku poziciju za rješavanje problema Kosova, udarima koji dolaze i sa strane i iznutra, mnogim lažima koje su se dokazali prema njemu u prošlosti. Da na pričam prema meni i ljudima u Republici Srpskoj”, rekao je Dodik.

Dodao je da “očigledno postoji sinhronizovana aktivnost”.

“Pogledajte ovog smrada (Mirka) Šarovića šta je izjavio, da je Republika Srpska kriva što je Inzko nametnuo zakon. To stvarno sve treba podnijeti. Ako neko ovdje misli da je to tako, onda smo izgubili svaku vrstu priče o svemu”, naglasio je Dodik.

On tvrdi da su “Srbi ponovo na tapetu”.

“Meni je jasno da su Srbi ponovo na tapetu, i Srbija i Republika Srpska. Treba da se okupimo i zajedno se odbranimo od tih napada”, poručio je Dodik.

Rekao je da je Tužilaštvo BiH “davno osporavano iz institucija Republike Srpske”, da ono “ne postoji u Ustavu”.

“To je pravno nasilje. A dokle će postojati, dok ga mi ne odbacimo”, istakao je Dodik.

SRAMNA IZJAVA Jelene Trivić: Tužite me koliko hoćete, u Srebrenici nije bilo genocida

Zločin koji se desio u Srebrenici nije genocid i to su činjenice

Jelena Trivić, poslanik u Narodnoj skupštini RS-a, putem svog profila na twitteru komentirala je današnju Inzkovu naredbu zakona o zabrani negiranja genocida.

Rekla je kako zločin koji se desio u Srebrenici nije genocid i da su to činjenice.

– Formirajte predmete, ali moj stav nećete promijeniti. Srbi su narod koji ne kleči pred okupatorom, pogotovo neće klečati pred nametnutim zakonom. Za nas je Republika Srpska svetinja, a ovo je direktan udar na Srpsku. – piše u njenoj objavi.

Dodik najavio mogućnost da RS naredne sedmice proglasi samostalnost

Iako se svojski trudio da je potpuno miran i kako je sam više puta naglasio da je “racionalan”, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik je na današnjoj vanrednoj press konferenciji bio vidno nervozan.

– Trpjeli smo 20 godina. Bošnjacima ovo ne treba, ovo je zatvorilo mogućnost dogovora sa nama. Ovo traži žestok odgovor Srba, pa i da naredne sedmice proglasimo samostalnost. Muslimani ne mogu ništa, ne mogu pokrenuti vojsku, ja to neću dozvoliti. Ne može ni policija. Ako slučajno uđu u Kotor Varoš, znat ćemo reagovati – kazao je Dodik.

Faktor

“HVALA GOSPODINU INZKU”: Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida pozdravio odluku visokog predstavnika

Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović pozdravio je odluku visokog predstavnika Valentina Inzka o nametanju Zakona o zabrani negiranja genocida.

– Iako smo bili razočarani i frustrirani silnim obećanjima Ureda visokog predstavnika (OHR) i visokog predstavnika, ipak su naši i apeli cijelog razumnog svijeta urodili plodom – rekao je Tahirović u kratkoj izjavi za Vijesti.ba.

Zakon je donesen, dodaje, a sada je na našim institucijama da ga primijene u praksi i konačno zaustave užas koji je preplavio naše prostore negiranjem i veličanjem ratnih zločina.

– Ovo je veliki korak za pravdu, pomirenje i budućnost na ovim prostorima. Hvala gospodinu Valentinu Inzku – dodao je Tahirović.

NOVI VISOKI PREDSTAVNIK CHRISTAN SCHMIDT, OTVORENO: „Odlazim u Bosnu i Hercegovinu sa jasnim očekivanjem da ću pokrenuti…“

Christian Schmidt preuzima novu funkciju s ciljem da je dugoročno sam ukine. Dok se to ne dogodi i dok Bosna i Hercegovina ne dobije realne izglede za pristupanje EU, još je dug put. Kada je EU u pitanju, Schmidt razmišlja pragmatično i kaže: “Moramo razmišljati o srednjim koracima.” Može zamisliti ekonomsko područje jugoistočne Evrope.

Osim Pape, ne poznajem nijednu visoku dužnost bez regularnog kraja službe, tvrdi Christian Schmidt o svojoj novoj ulozi visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, koju će političar CSU i bivši savezni ministar poljoprivrede preuzeti 1. augusta.

Gotovo apsolutistička moć koju međunarodni predstavnik ima u državi zapadnog Balkana sa svojom komplikovanom etničkom i političkom strukturom, barem u teoriji, također podsjeća na Svetog Oca, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Može smijeniti izabrane političare, poništiti zakone i izdavati uredbe. Ured su stvorile Ujedinjene nacije za nadzor Daytonskog mirovnog sporazuma nakon završetka bosanskog rata, u kojem je ubijeno oko 100.000 ljudi između 1992. i 1995. godine.

Tokom posjete uredništvu FAZ-a, sam Schmidt govorio je o “vrlo opsežnim kompetencijama” svog novog položaja sa sjedištem u Sarajevu: “Odlazim tamo s jasnim očekivanjem da će se pokrenuti razvojni proces koji je zastao”.

To znači da će pristupiti kritičkim pitanjima na posvećen način. Prije svega, to je teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

“Podjela teritorija to svakako nije”, jasno kaže budući visoki predstavnik.

Najavljuje da će se odlučno suprotstaviti svim historijskim narativima koji stavljaju vlastitu etničku skupinu iznad ostalih građana. Uz to, mladima je potrebna perspektiva u vlastitoj zemlji. Trenutno više od 70 posto mladih želi napustiti zemlju.

“Ja sam ideja Angele Merkel”, kaže dugogodišnji član Bundestaga iz Srednje Frankonije o tome kako je dobio novu funkciju.

Prije nego što je Schmidta 27. maja imenovalo Vijeće za provedbu mira (PIC), morao se boriti s žestokim protivljenjem Rusije.

S druge strane, Washington je više angažovan pod Bidenom.

“Koristi mi činjenica da su se Amerikanci vratili na brod”, kaže Schmidt.

Christian Schmidt preuzima novu funkciju s ciljem da je dugoročno sam ukine. Dok se to ne dogodi i dok Bosna i Hercegovina ne dobije realne izglede za pristupanje EU, još je dug put. Kada je EU u pitanju, Schmidt razmišlja pragmatično i kaže: “Moramo razmišljati o srednjim koracima.” Može zamisliti ekonomsko područje jugoistočne Evrope.

Ekonomska strategija EU posebno je važna za regiju jer Kina, sa svojim masivnim ekonomskim opredjeljenjem, ima daleko veći strateški pristup od Moskve.

ANALIZA BALKANSKE ISTRAŽIVAČKE MREŽE: Katastrofalni rezultati rada Tužilaštva BiH na čelu s Gordanom Tadić

Tužilaštvo BiH je u prvih šest mjeseci podiglo samo dvije optužnice za ratne zločine, od čega se jedna odnosi na osobu ranije osuđenu na 18 godina zatvora, pokazala je analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Revidirana Strategija za rad na predmetima ratnih zločina, koju je Vijeće ministara usvojilo u oktobru prošle godine, predviđa u svojim ciljevima i očekivanim rezultatima da se najsloženiji i najprioritetniji predmeti ratnih zločina procesuiraju pred Sudom i Tužilaštvom BiH, a ostali pred pravosudnim organima entiteta i Brčko distrikta, sve do kraja 2023. godine

Advokat Asim Crnalić navodi kako iz same činjenice da su za ratne zločine podignute samo dvije optužnice ne treba izvlačiti zaključak da Tužilaštvo ne radi ništa, jer je pandemija koronavirusa usporila sva područja društvenog života, ali da po njemu nije prihvatljivo da se krajem godine podiže najveći broj optužnica, kako je to ranijih godina bila praksa.

“Podizati optužnice na samom kraju godine je pogrešno. Nije prihvatljivo da se to samo radi zbog norme koju treba ostvarivati u kontinuitetu, čitavu godinu”, kazao je Crnalić.

Za advokaticu Tatjanu Savić, s druge strane, pandemija nikako ne smije biti izgovor za nesprovođenje istrage, a kako je rekla, čak i tokom najstrožijih epidemioloških mjera bilo je moguće saslušavati svjedoke, dok su se nesmetano mogli slati zahtjevi za dostavljanje materijalne dokumentacije te vršiti pretraživanje baze dokaza Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).

“Imajući u vidu broj tužilaca koji rade na predmetima ratnih zločina, sasvim je jasno da je broj podignutih optužnica zanemarljiv”, rekla je Savić.

Tužilaštvo BiH podiglo je ove godine optužnicu protiv Gorana Viškovića zvanog “Vjetar”, koji se tereti da je od aprila 1992. do kraja 1993. u okviru širokog i sistematičnog napada na području opština Vlasenica i Milići, kao pripadnik Vojne policije Vojske Republike Srpske (VRS), učestvovao u progonu bošnjačkog civilnog stanovništva.

Na teret mu je stavljeno da je lično sudjelovao u ubistvima osam civila bošnjačke nacionalnosti, koji su bili zatvoreni u objektu “Sušica” u Vlasenici, kao i da je učestvovao u nezakonitom oduzimanju fizičke slobode civila i njihovom odvođenju u prostorije Stanice javne bezbjednosti (SJB) Vlasenica, Opštinskog suda i “Sušica”, nad kojim su počinjena nečovječna djela.

Njega je 2011. godine Sud Bosne i Hercegovine osudio na 18 godina zatvora zbog zločina u Vlasenici i nalazi se na izdržavanju kazne, što je, prema ranijim upozorenjima pravnih eksperata, neadekvatno korištenje postojećih resursa.

Drugu optužnicu Tužilaštvo je podiglo protiv Radeta Macure, koji se u svojstvu komandira Prve čete Drugog bataljona Prve lake gradiške brigade VRS-a tereti da je s njemu podređenim vojnicima 23. juna 1992. u mjestu Turjak kod Bosanske Gradiške pretresao teren gdje se nalazila grupa civila bošnjačke nacionalnosti iz mjesta Kozarac kod Prijedora, koja se, bježeći pred ratnim sukobima, pokušavala prebaciti do granice s Hrvatskom na rijeci Savi, a vojnici su pucanjem iz vatrenog oružja ubili te civile.

Žrtve izgubile povjerenje

U prvih šest mjeseci 2020. godine optužnica je podignuta samo protiv Mileta Ujića za komandovanje u napadu na rogatičko selo Kozadre, Tužilaštvo je u posljednja tri dana decembra podiglo šest optužnica, o čemu je BIRN BiH ranije pisao.

Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, kaže da je Tužilaštvo BiH imalo period kada je podizalo desetine optužnica i kada je iz jednog optužnog akta cjepkano njih više, a sve radi stvaranja privida u javnosti da se puno radi, kao i da ne treba samo gledati kvantitet.

“Činjenica je, a toga trebamo svi biti svjesni, da većina počinilaca ratnih zločina neće odgovarati. Mora postojati piramidalna hijerarhija u smislu odgovornosti. Ako je Haški tribunal uspio skoro u cijelosti procesuirati najodgovornije za ratne zločine u BiH, postoji i taj takozvani ‘drugi ešalon’ odgovornosti, odnosno krizni štabovi i oni koji su na neki način taj plan realizirali na terenu, a nisu odgovarali”, smatra on te dodaje da se boji da će mnogi izbjeći odgovornost za zločine koji su počinjeni.

Prema riječima advokatice Savić, Tužilaštvo BiH je svojevremeno od entitetskih tužilaštava i Tužilaštva Brčko distrikta preuzelo praktično sve predmete ratnih zločina i većina ih je vraćena tim istim tužilaštvima, a da za to vrijeme nije preduzeta nijedna istražna radnja.

“Postavlja se pitanje šta je Tužilaštvo BiH radilo s tim predmetima sve to vrijeme i zbog čega su stotine predmeta stajale u Tužilaštvu BiH, a da u njima nije preduzeta nijedna istražna radnja. Isto tako, ma u čiju statistiku se ti predmeti ubrajali, činjenica je da nisu riješeni nego da je njihovo rješavanje samo otežano i sada je teret tih teških ili skoro nemogućih istraga prebačen na entitetska tužilaštva koja svakako imaju mnogo manje resurse od Tužilaštva BiH”, smatra Savić.

Za bivšeg sudiju Ustavnog suda BiH Krstana Simića problem nije u Tužilaštvu i Sudu, već u društvu koje, prema njegovim riječima, nije imalo želje ni volje da se suoči sa prošlošću.

“Vrlo je teško ta suđenja privesti kraju, naročito ako se ima u vidu da je Sud BiH naslijedio praksu i standarde Međunarodnog krivičnog suda u Haagu te provodi temeljne postupke s velikim brojem svjedoka, dokaza, a ti postupci traju godinama. To se, žargonski rečeno, ‘otegne’ i ‘protegne’, zbog toga imamo problem da će veliki broj onih koji su trebali da se pojave pred sudom te utvrdi da li su krivi ili nisu, uživati blagodati te nesretne situacije”, kaže Simić za BIRN BiH.

Milan Mandić iz Udruženja porodica nestalih Sarajevsko-romanijske regije podsjeća da je ranija Strategija predviđala da se najsloženiji predmeti završe za sedam godina, ali da nisu završeni, kao i da je teško očekivati da će nešto biti urađeno po Revidiranoj strategiji, jer su Sud i Tužilaštvo BiH, prema njegovim riječima, “zarobljenici politike”.

“Predmeti godinama stoje u ladicama, čeka se godinama, a umiru i svjedoci i izvršioci. Kao da jedva čekaju da preminu i da kažu: ‘Sad je posao za nas završen, nemamo protiv koga podići optužnicu’”, naveo je Mandić.

Sličnog stava je i Dijana Strujić, predsjednica Udruge obitelji nestalih hrvatskih branitelja i poginulih u Domovinskom ratu iz Bugojna, koja kaže da se godinama ništa ne pokreće, iako “se znaju odgovorni, koji slobodno šetaju ulicama”.

“To se ne tiče samo mene nego sve tri strane. Nas niko ništa ne pita, a nama je samo bitno da pronađemo posmrtne ostatke svojih članova porodice. Oni koji skoro 30 godina traže svoje najmilije, nikako nisu zadovoljni”, rekla je Strujić.

Tahirović je u ranijem razgovoru za BIRN BiH istaknuo da su optužnice potrebne kako bi Sud BiH donosio presude.

“Razočaravajuće je što Tužilaštvo BiH nije podiglo daleko veći broj optužnica, pogotovo kada je u pitanju Srebrenica, a začuđujuće je i to što Tužilaštvo od osnivanja do danas nije slijedilo neki putokaz koji ima pri Haškom tribunalu, a to je da podigne optužnice za genocid u drugim općinama, a posebno za Prijedor”, kaže Tahirović.

I advokatica Vasvija Vidović nedavno je za BIRN BiH govorila da nije shvatljivo kako je za godinu dana Tužilaštvo BiH podiglo samo jednu optužnicu za Srebrenicu, i to protiv nedostupne osobe – Zorana Malinića, koji je u svojstvu komandanta Bataljona vojne policije 65. zaštitnog motorizovanog puka optužen za pomaganje u genocidu.

Smanjen broj optužnica i presuda, upitan kvalitet

Tužilaštvo BiH treba raditi samo na najsloženijim predmetima, navela je u svom posljednjem izvještaju o napretku “Unapređenje procesuiranja predmeta ratnih zločina na državnom nivou u BiH” i britanska sutkinja i nekadašnja tužiteljica MKSJ-a Joanna Korner, koja u istom dokumentu zaključuje da Tužilaštvo nije napravilo napredak u radu na predmetima ratnih zločina.

Korner je navela i pad u broju podignutih optužnica od 2018. godine te kako razlog za njihov manji broj nije bio rezultat rada na složenijim predmetima, o čemu je BIRN BiH ranije pisao.

“Iako bi ovakvi brojevi možda bili prihvatljivi da su u pitanju bile optužnice i okončani sudski postupci u najsloženijim predmetima, odnosno oni koji uključuju komandnu odgovornost ili najteže zločine u skladu s kriterijima predviđenim Državnom strategijom, to, zapravo, nije bio slučaj, jer su mnoge optužnice uključivale jednog optuženog kojem se na teret stavlja direktno izvršenje djela”, navodi se u izvještaju.

U Misiji OSCE-a kažu kako je sveobuhvatni program praćenja sudskih postupaka doveo do utvrđivanja dva osnovna problema nastala tokom ranijih godina, odnosno da je stopa osuđujućih presuda pala od 2015. godine, što, kako navode, dovodi u pitanje kvalitet istražnih postupaka i optužnica. Prema Misiji, raspoloživi resursi nisu korišteni u skladu s namjenom.

“Ovi problemi imaju direktan utjecaj na tempo procesuiranja predmeta ratnih zločina, kao i na ishod procesuiranih predmeta, što, pak, za posljedicu ima sporost u pružanju pravde žrtvama ovih zlodjela, pa čak i izostanak pravičnog ishoda za žrtve”, kažu u Misiji OSCE-a.

Sutkinja Korner se u izvještaju osvrnula i na podizanje optužnica protiv već osuđenih lica, navodeći da “raspoloživi resursi čine nemogućim procesuiranje svih osoba koje su počinile zločine”, kao i da je potrebno sastaviti listu svega što treba uzeti u obzir prije pokretanja istrage i podnošenja optužnice na potvrđivanje.

Izvještaj sutkinje Korner kao problematiku tretira i optužnice koje se vraćaju na doradu, a BIRN BiH je ranije pisao da je od 16 podignutih optužnica u 2020. godini, polovina njih vraćena na doradu Tužilaštvu BiH.