BAKIR IZETBEGOVIĆ O OTVORENOSTI BOŠNJAKA: “Mi ne možemo pobijediti drugačije nego dobrom, naš cilj je stabilna i mirna BiH”

“Naš cilj je stabilna i mirna BiH, u kojoj žive njeni narodi i građani s mirom, onako kako žive i u Ilijašu”, dodao je Izetbegović.

U organizaciji Općinskog odbora Stranke demokratske akcije (SDA) Ilijaš večeras je u Sportskoj dvorani Ilijaš održan iftar i druženje, kojem je prisustvovao i predsjednik SDA Bakir Izetbegović.

Kako je saopćeno, Izetbegović je, obraćajući se prisutnima, kazao da su Bosna i Hercegovina, Bošnjaci i SDA pod stalnim napadima.

“Mi ne možemo pobijediti drugačije nego dobrom. Uvijek i nanovo svima pružiti ruku. Nema nam drugog puta. Bošnjaci će uvijek nanovo svima pružiti ruku”, poručio je Izetbegović pred oko 500 gostiju.

Kao primjer otvorenosti Bošnjaka prema drugima, naveo je primjer Vareša, općine u kojoj je u utrci za načelnika glasovima Bošnjaka pobijedio kandidat HDZ-a BiH.

“Naš cilj je stabilna i mirna BiH, u kojoj žive njeni narodi i građani s mirom, onako kako žive i u Ilijašu”, dodao je Izetbegović.

Govoreći o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH, predsjednik SDA je kazao da SNSD i HDZ BiH nemaju pravo reducirati 60 posto probosanskih snaga u jednu trećinu vlasti.

“Bit će izbora i pobijedit će snage koje žele dobro i mir u ovoj zemlji. Ja zovem naše komšije da budu skupa sa nama u tome, da gradimo zemlju iz koje mladi neće morati odlaziti”, kazao je Izetbegović.

BiH je, dodao je, bogata zemlja u kojoj može živjeti i raditi mnogo veći broj stanovnika nego što trenutno u njoj živi. U tom kontekstu je podsjetio na brojne prirodne resurse koji su pretpostavka za razvoj.

“Nadam se da ćemo se ubuduće češće prisjećati svih stvari na kojima možemo biti zahvalni”, izjavio je Izetbegović, navode iz SDA.

(SB)

SIN MUAMERA ZUKORLIĆA OTKRIO ŠOKANTNE DETALJE: “Prozivali su me što nije rađena obdukcija…”

Usame Zukorlić, sin bivšeg muftije sandžačkog Muamera Zukorlića, gost je u večerašnjem “Centralnom dnevniku”, sa Senadom Hadžifejzovićem.

Usame Zukorlić: “Ekshumacija je trebala da se desi ekspresno. Dva su razloga zbog čega je odložena. Prvi jer porodica nije bila spremna da to proživi, a drugi je taj što smo tražili da se formira međunarodna ekspertiza da bi se na najbolji način ustanovio uzrok smrti mufije.

Nema opstrukcija ni iz BiH ni iz Srbije! Želimo da imamo povjerenja u pravosudne organe Srbije, ali želimo da se sve odradi na najbolji mogući način. Ovo je krupna stvar, nije bezazleno!

Želimo da dođemo do istine i da postignemo pravdu! Uzorak koji smo testirali ima tragove otrova, odnosno teških metala! Advokat nas je savjetovao da ne iznosimo sve detalje… Neozbiljno je iznositi bilo kakve sumnje u ovom momentu.

Mi nemamo kristalno jasnu sliku šta je bio uzrok smrti! Ne želimo da iznošenjem sumnji napravimo štetu! Želimo postići pravdu, a ne štetu i zlo! Htjeli smo da zašitimo porodicu od agonije čekanja rezultata, mnogo nam je vremena trebalo da nađemo laboratorije i da sačekamo rezultate.

To je bio period izborne kampanje, neizvjestan period…

Htjeli smo zaštititi porodicu, zato nismo ništa rekli dok nismo dobili rezultate! Druga supruga muftije je saznala kada i moja majka i sestre i majka muftije.”

Usame Zukorlić: “Vijest o smrti muftije me zatekla u Istanbulu; tamo sam bio na školovanju. Kada sam stigao u Pazar, muftija je bio spreman da se obavi dženaza. Nisam učestvovao u odlukama koje su prethodile dženazi.

Nismo htjeli da se pomirimo sa činjenicom da nije rađen policijski uviđaj; nisu uzete izjave, nije urađeno utvrđivanje uzroka smrti, pa čak ni obdukcija!

Sve se desilo kako se desilo… Samo nas nekoliko je uspjelo biti pribrano u tim momentima, pa smo uzeli uzroke rahmetli muftije i testirali ih. Naš narod je masovno sumnjao u uzrok smrti muftije; prozivali su me što nije rađena obdukcija.

Bilo bi neozbiljno da se tek tako pomirimo sa činjenicom da nisu utvrđene okolnosti pod kojima je umro rahmetli muftija. Ekshumacija je trebala da se desi ekspresno.”

Njemački mediji donose nimalo optimističnu prognozu: Zapadni Balkan je bure baruta koje samo čeka da eksplodira

Države bivše Jugoslavije nipošto nisu prvi izbor izbjeglica iz Ukrajine, ali su tamo mnogi i Rusi i Ukrajinci. U Crnoj Gori već i jer mnogi imaju tamo nekretnine, ali sad im je nemoguće podići novac sa svojih ruskih računa. S druge strane, u Srbiji posrednici nekretnina bilježe “neviđenu navalu mušterija s istoka.

“Bure baruta u vječitoj čekaonici Evrope”, to je naslov opsežnog članka časopisa Cicero o ozračju rata u Ukrajini na zapadu Balkana. Doduše, autor ne misli da je novi rat na Balkanu moguć, ali prikazuje nedostatak europske i bilo kakve perspektive, prenosi Deutsche Welle.

Thomas Roser za njemački časopis Cicero svoj članak počinje prizorom iz Beograda: plakatima na kojima je Vladimir Putin, grafitima i prosvjedima podrške Rusiji u Beogradu, gdje su neki slovo “Z”, simbol ruske vojne agresije na Ukrajinu, nacrtali i na osobna vozila. Sam rat, konstatira njemački autor, u regiju je došao na bizaran način: kad je početkom ožujka bespilotna letjelica od šest tona, lansirana negdje s područja Ukrajine, pala na Zagreb, samo par stotina metara od stambenog naselja.

Države bivše Jugoslavije nipošto nisu prvi izbor izbjeglica iz Ukrajine, ali su tamo mnogi i Rusi i Ukrajinci. U Crnoj Gori već i jer mnogi imaju tamo nekretnine, ali sad im je nemoguće podići novac sa svojih ruskih računa. S druge strane, u Srbiji posrednici nekretnina bilježe “neviđenu navalu mušterija s istoka.

Došljake iz Rusije zanima ili unajmljivanje malih stanova ili kupovina većih”, piše Cicero.

“Novim došljacima iz slavenske bratske države nije potrebna viza za ulazak, tako da se Beograd uz Istanbul pretvorio u jedno od najpopularnijih odredišta za Ruse koji žele otići, bez obzira na to žele li pobjeći od Putina, od rata i autoritarne države ili pak od posljedica sankcija. Grad na Dunavu je lako dostupan: s obzirom na to da se Srbija, iako kandidatkinja za EU, koleba između Istoka i Zapada, do sada nije podržala sankcije EU i državna Air Serbia je jedan od rijetkih zračnih prijevoznika u Evropi koji još uvijek leti za Moskvu i Sankt Petersburg.”

(Oslobodjenje)

IZGOVORIO REČENICU KOJU SRBI NE ŽELE ČUTI: “Sve ide prema tome da će Srbija priznati Kosovo”

‘Što se Kosova tiče, situacija nije dobra, sve ide prema tome da Srbi odatle budu otjerani i da Srbija prizna kosovsku nezavisnost, veliki sam skeptik u tom pogledu’, naveo je Vučić.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je u subotu da Srbija više ne vodi dijalog s Kosovom te precizirao da ‘sve ide prema tome da će Srbija priznati Kosovo’, prema čemu je, kako je rekao, veliki skeptik. ‘Ništa dobro ne možemo očekivati. Mnogi misle da situaciju u Ukrajini mogu nadomjestiti Kosovom. Ništa dobro ne možemo očekivati od razgovora o Kosovu jer mi i ne razgovaramo. Mi smo nekada imali dijalog, a sada ga sa Kurtijem nemamo’, rekao je Vučić nakon vojnog mitinga ‘Štit 22’ u Batajnici i dodao: ‘Što se Kosova tiče, situacija nije dobra, sve ide prema tome da Srbi odatle budu otjerani i da Srbija prizna kosovsku nezavisnost, veliki sam skeptik u tom pogledu’, naveo je Vučić.

Komentirajući mogućnost uvođenja sankcija prema Rusiji, zbog koje su američki dužnosnici vršili snažan pritisak na srpske vlasti, rekao je kako je Srbija donijela svoje zaključke o sukobu u Ukrajini i sankcijama Rusiji na Vijeću za nacionalnu sigurnost.

‘O tome ću više govoriti 6. maja. Ima onih koji nemaju odgovornost i s lakoćom govore o tome, jer ih ne zanima hoće li Srbija sutra moći preživjeti. U pitanju je međunarodni sukob, vrše se sofisticirani pritisci i prijetnje. Srbija se mora voditi svojim interesima’, zaključio je Vučić, a prenosi RTS.

VUČIĆ: SITUACIJA S KOSOVOM NIJE DOBRA, SVE IDE PREMA TOME DA IH PRIZNAMO

Vučić je rekao da u vezi s Kosovom Srbija nema šta dobro očekivati i napomenuo da se sada dijalog s Kurtijem i ne vodi.

Nemamo što dobro očekivati. Mnogi misle da situaciju u Ukrajini nadomjeste Kosovom, nemamo što dobro očekivati od razgovora o Kosovu jer mi i ne razgovaramo. Mi smo nekada imali dijalog, a sada ga s Kurtijem nemamo – rekao je Vučić.

Što se Kosova tiče, situacija nije dobra, sve ide ka tome da Srbi odande budu otjerani i da Srbija prizna kosovsku nezavisnost, veliki sam skeptik u tom pogledu – naveo je Vučić.

Oglasio se i o sankcijama Rusiji.

Nema prijateljstava u međunarodnoj politici, vječni su samo interesi – rekao je Vučić.

(Hayat)

Finska i Švedska mogu blokirati ulazak Hrvatske: Je li Milanoviću bitniji Čović od Schengena?

Ako hrvatski predsjednik Zoran Milanović zaista odluči u djelo provesti ideju o blokadi ulaska Finske i Švedske u NATO, Hrvatska bi se mogla suočiti s neočekivanim problemom.

Kao protumjeru, Finska i Švedska mogu blokirati ulazak Hrvatske u Schengen i tako dodatno otegnuti postupak ulaska Hrvatske u najveću bezgraničnu zonu na svijetu.

Upravo na takvu mogućnost upozorava vanjskopolitički analitičar Davor Gjenero, koji je uvjeren da te dvije zemlje neće prekriženih ruku čekati hrvatsku blokadu. A bez da i same ovaj udarac ispod pojasa ne uzvrate.

– Ako do toga zaista dođe, sasvim je realno očekivati da se Finskoj i Švedskoj pridruži i Danska, koja je u posljednje vrijeme snažno podržavala Hrvatsku oko pitanja Schengena, ali koja je čvrsto vezana uz ove dvije skandinavske države. I Nizozemska često prati ono što rade na sjeveru Evrope, kao što uostalom i ostale zemlje Beneluxa prate ono što radi Nizozemska. Tu se uglavnom otvara prostor za mogućnost da odjedanput šest država ustane protiv ulaska Hrvatske u Schengen. I sad se postavlja pitanje šta je veći hrvatski interes: članstvo u Schengenu ili mjesto Dragana Čovića u Predsjedništvu BiH – direktan je Gjenero, prenosi Slobodna Dalmacija.

On upozorava da su Milanovićeve poruke stigle do javnosti u Švedskoj, Finskoj i ostalim državama i da je sada teško popraviti napravljenu štetu.

– Oni stavove ne zauzimaju na temelju onoga što objašnjava hrvatska Vlada, nego na temelju onoga što je izjavio Milanović. Problem je sada na stolu i vidjet ćemo kakav će biti idući potez tih država – upozorava ovaj stručnjak za vanjsku politiku.

Za sada se u diplomatskim krugovima u Zagrebu o ovoj mogućnosti tek diskretno nagađa. Ambasadori zemalja Evropske unije u Hrvatskoj svjesni su da će odluku o ulasku Finske i Švedske u NATO – ako te dvije zemlje ulazak zaista i zatraže – ratificirati HDZ-ova većina u Saboru. No Milanović, bez obzira što nema nikakve poluge nad hrvatskim parlamentom, može tu računicu pokvariti ako na NATO samitu na kojemu bi se razmatrao prijem Finske i Švedske zaista uloži veto na njihov ulazak u Sjevernoatlantski savez.

Što se tiče Schengena, zna se da je do sada samo jedna država – Njemačka – imala rezervu prema ulasku Hrvatske u evropsku zonu bez granica.

Ono što se ne zna jeste kako će se o ovoj temi postaviti nova slovenska vlada. S Janezom Janšom Hrvatska je bila sigurna da će dobiti zeleno svjetlo za Schengen. Njegov nasljednik Robert Golob namjerava se čvršće postaviti kada je riječ o arbitražnom sporazumu s Hrvatskom, a hoće li ulazak u Schengen biti u tom zaokretu ikakav ulog, ostaje da se vidi, piše Slobodna Dalmacija.

Faktor/Slobodna Dalmacija

HIT NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: Gradonačelnik Trebinja se propisno izblamirao držeći govor pred Dodikom, zapliće jezikom, trokira… (VIDEO)

Novi gaf SNSD-ovog načelnika Trebinja izazvao je salve smijeha na društvenim mrežama.

Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić nije bio pijan, drogiran niti pod sedativima, tako bi se moglo zaključiti iz pokušaja pravdanja i pisanja režimskih medija koji nastoje da nađu neko opravdanje za skandal na otvaranju bazena u tom gradu.

Veliki skandal sa otvaranja Zatvorenog olimpijakog bazena u Trebinju, trokiranje, brojni lapsusi, nepovezano i čudno ponašanje i čitanje teksta gradonačelnika Ćurića zasjenilo je ceremoniju i događaj i postalo pravo hit na internetu i društvenim mrežama.

Pogledajte video.

(SB)

Rusija raspiruje podjele u BiH / Dodik ima podršku Kremlja?…- “Ko će nam pomoći ako ne Putin”

Zvono na uzbunu zbog situacije u zemlji nedavno je oglasio američki demokratski senator Chris Murphy, koji je tijekom turneje Balkanom ocijenio kako je ovo „jako zabrinjavajuće vrijeme za Bosnu”.

Dok u Ukrajini bjesni rat, više od hiljadu i po kilometara dalje u Bosni i Hercegovini promatrači upozoravaju da Rusija raspiruje separatizam što bi moglo nagovijestiti probleme za tu duboko podijeljenu zemlju, piše France Presse.

Od kraja rata u kojem je od 1992. do 1995. poginulo oko 100.000 ljudi, BiH je podijeljena na bošnjačko-hrvatsku federaciju i srpski entitet, Republiku Srpsku. Međutim, jačaju bojazni da bi taj aranžman koji je desetljećima sačuvao mir u BiH mogao biti u opasnosti, prenosi Hina.

Vođa bosanskih Srba Milorad Dodik, koji ne taji da se divi Vladimiru Putinu s kojim ima bliske odnose, sve glasnije govori o svojim secesionističkim ciljevima, za što mnogi vjeruju ima potporu Kremlja, navodi isti izvor.

Zvono na uzbunu zbog situacije u zemlji nedavno je oglasio američki demokratski senator Chris Murphy, koji je tijekom turneje Balkanom ocijenio kako je ovo „jako zabrinjavajuće vrijeme za Bosnu”.

– Kako se Putina stišće u kut, on će potražiti druga mjesta kako bi pokušao upisati pobjede. A jedno od njih mogla bi biti Bosna, rekao je za CNN.

Rusija stoljećima njeguje duboke bratske odnose sa Srbima na Balkanu, koji se temelje na njihovu slavenskom i pravoslavnom nasljeđu te čvrstim savezništvima tijekom svjetskih ratova u 20. stoljeću.

Intervencija NATO-a na Balkanu 1990-ih, prvo u Bosni a potom protiv Srbije tijekom rata na Kosovu, za Kremlj je bila ponižavajuća provokacija.

Rusija od tada nastoji povećati svoj utjecaj na terenu s bosanskim Srbima.

U izjavama koje su bile na tragu Putinove retorike pred napad na Ukrajinu, ruski veleposlanik u Sarajevu upozorio je da će Rusija „reagirati” ako BiH uđe u NATO.

Veleposlanstvo je također upozorilo zapadne zemlje da ne poduzimaju ništa što bi moglo destabilizirati BiH.

Moskva redovito kritizira visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, dužnosnika koji nadzire poštovanje mirovnih sporazuma koji su okončali rat, tražeći da se tu dužnost ukine.

Rusija je nedavno kritizirala „sve češće pokušaje da se preinače načela” mirovnih sporazuma „na korist EU-a i NATO-a i na štetu” bosanskih Srba.

Kontinuirana potpora Republike Srpske Moskvi spriječila je BiH da slijedi zapadne zemlje u sankcioniranju Rusije nakon invazije na Ukrajinu.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u ožujku da je BiH među potencijalnim metama ruske intervencije.

POTEZANJE KONOPA

– Jasno je da Rusija u BiH otvoreno raskida sa zapadom, rekao je Florian Bieber, stručnjak za Balkan na Sveučilištu u Grazu.

Zapadna „pasivnost” stvorila je nestabilnost u zemlji omogućivši Dodiku da s godinama prijeđe nekoliko crvenih linija, dodao je.

Srećko Latal, urednik regionalne mreže Balkan Insight koja se bavi istraživačkim novinarstvom, rekao je da su vanjski igrači popunili vakuum.

– Balkan je prije svega destabiliziralo odsustvo Europske unije koja je omogućila trećim stranama da uskoče, rekao je za AFP.

– Prisustvo Rusije i bilo koji drugi strani utjecaj – kineski, turski ili nekih zaljevskih zemalja – posljedica su toga.

No nedavno, s obzirom da je Europa nervozna, zapad se vratio.

Washington je u januaru nametnuo Dodiku nove sankcije, optuživši ga da prijeti stabilnosti regije nakon što je odlučio povući se iz središnjih državnih institucija uključujući vojsku, pravosuđe i porezni sustav.

Ujedinjeno Kraljevstvo ga je slijedilo u aprilu, optuživši Dodika da “namjerno potkopava teško postignuti mir u BiH” s Putinovim odobrenjem.

EU nije uveo sankcije, ali je gotovo udvostručio svoju vojnu nazočnost u Bosni kao “mjeru opreza”, po Antonu Wesselyju, zapovjedniku EUFOR-a.

PRIRODNI SAVEZNIK

– Izgleda da je ta ruska prijetnja zaista prisilila SAD i EU da zauzmu ozbiljniji pristup i da shvate situaciju u Bosni i ostatku Balkana, rekao je Latal.

Moskva desetljećima njeguje ključne odnose na Balkanu kako bi sačuvala utjecaj u Europi, posebno u zemljama s velikim pravoslavnim zajednicama kao što su Srbija, Crna Gora i BiH.

– Rusija ima dovoljno lokalne infrastrukture i lokalnih sljedbenika širom Balkana da pokuša dodatno destabilizirati regiju ako to želi, rekao je Latal.

Tisuće srpskih veterana u međuvremenu su jasno dali do znanja kome su privrženi na prosvjedima u Banjoj Luci početkom ovog mjeseca.

Omotan u zastavu Republike Srpske, Aco Topić (69) rekao je da bi dao život za Dodika, ističući da je on čovjek “od principa”.

– Tko bi nam drugi mogao pomoći ako ne Putin, rekao je, držeći poster Dodika, Putina i kineskog predsjednika Xija Jinpinga.

– Rusija je naš prirodni saveznik i nikada nas neće iznevjeriti, dodala je Danica Mičević, 54-godišnja javna službenica, te poručila: “Nije Rusija ta koja želi destabilizaciju ovdje, želi je Zapad”, prenosi Hina.

(SB)

PANIKA U DODIKOVIM REDOVIMA: Tegeltija tvrdi da ima novca za izbore u oktobru, zabrinjava ga odluka CIK-a BiH…

“I međunarodna zajednica ima favorite, iako uvijek kažu da se ne miješaju. Mislim da će biti daleko agresivniji ove godine, kazao je Tegeltija.

U razgovoru za “Glas Srpske” predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija naglašava da će biti novca za predstojeće opće izbore u BiH.

– Činjenica je da budžet institucija BiH za 2022. godinu još nije usvojen, ali najmanja odgovornost je na Savjetu ministara, pa i Parlamentu BiH. Globalni fiskalni okvir, koji treba da odobri Fiskalni savjet BiH u kojem su entitetski premijeri, ministri finansija, predsjedavajući Savjeta ministara i ministar finansija i trezora BiH, za 2022. nismo imali do kraja marta ove godine. Nije bilo saglasnosti Vlade RS i zbog toga nije usvojen okvir, bez kojeg se nije moglo pristupiti izradi budžeta. Ministarstvo finansija priprema nacrt budžeta, nadam se da će uskoro biti upućen Predsjedništvu BiH, koje je formalni predlagač, a zatim i u Parlament BiH i to do kraja maja, a dalje odluke su na Parlamentu – naveo je Tegeltija.

Pitanje budžeta se posebno spominje jer CIK za koji dan raspisuje izbore. Zakonski rok za obezbjeđivanje novca je 15 dana nakon raspisivanja, dakle oko 20. maja. Da li će biti novca za izbore?

-Novca za izbore je uvijek bilo i biće. O tome smo govorili i 2020, ali je CIK odlukama pomjerio izbore, a na kraju su imali novac. Izbori se raspisuju početkom maja, a održavaju početkom oktobra. To je dug period da bi se insistiralo na novcu u maju. I prije dvije godine sam rekao, a i sada ću, da izbori neće zavisiti od finansijskih sredstava, a moramo priznati da CIK veoma agresivno nastupa o pitanju tog novca. Ne znam koji su im motivi, ali mislim da u pripremama za izbore imaju daleko važnijih stvari nego da razmišljaju o tome.

Oni se pozivaju na odredbu Izbornog zakona kojom je definisan rok od 15 dana.

-Ima mnogo važnijih odredbi kojima CIK ne posvećuje posebnu pažnju.

Na šta mislite?

-Na mnogo toga, od priprema za glasanje u inostranstvu i tome slično.

U CIK-u mahom kao krivca vide ministra finansija i trezora BiH Vjekoslava Bevandu optužujući ga da blokira budžet, povezujući to sa partijom kojoj on pripada i koja je najavljivala i bojkot izbora zbog neusvajanja izmjena Izbornog zakona?

-To nije ni fer ni korektno prema njemu, posebno jer je Savjet ministara kolektivni organ. Aludira se na to da je član HDZ-a BiH, partije koja je nezadovoljna Izbornim zakonom, odnosno nespremnošću SDA da promijeni određene elemente, ali ideje CIK-a da novac bude obezbijeđen iz viška sredstava iz nekog prethodnog perioda nisu ničim utemeljene. Zato govorim da se bave tuđim, a ne svojim poslom. Siguran sam da ministru Bevandi nije u cilju blokada izbora niti da bilo šta radi na tom planu.

Vjerujete li da će izbori biti u oktobru ili, imajući u vidu sve, mogu i ovaj put da budu prolongirani, kao lokalni prije dvije godine?

-Od CIK-a se sve može očekivati. Postoje neki kojima izbori baš i ne odgovaraju, s obzirom na politički rejting. Ako smo se opredijelili da ćemo ići u izbore, po svaku cijenu i bez izmjena zakona, onda treba da budu početkom oktobra. Vjerujem da će se to desiti i da CIK neće napraviti ono što je napravio 2020, a ne vjerujem da će biti usvojene izmjene Izbornog zakona.

Kažete da nekima ne odgovara da izbori budu na vrijeme. Kome?

-Zna se kako izgledaju politički rejtinzi pojedinih partija. Svjesni su da će, ako izbori budu u oktobru, ponovo biti gubitnici.

Hoće li biti teško formirati vlast nakon izbora?

-Nikada izbori u BiH nisu završili njihovom implementacijom u roku. Izvjesno je da će u Srpskoj sve biti urađeno na vrijeme, ko god bude pobjednik, kao i svaki put. S druge strane, Vlada FBiH nije formirana od izbora 2018, predsjednik i potpredsjednici FBiH nisu izabrani i to nikome ne smeta. Savjet ministara je izabran gotovo godinu nakon izbora, tako da se očekuje veoma slična situacija. Treba imati na umu i da u izbornom procesu u BiH postoji i četvrti partner, a to su predstavnici međunarodne zajednice. Političko Sarajevo sad želi da utiče i na izbor člana Predsjedništva iz Srpske preko glasova iz dijaspore. Sve tamošnje partije, bez obzira na naziv, su usmjerene na formiranje liste sa velikim brojem Hrvata da bi uticali na izbor delegata u Domu naroda, a što se tiče hrvatske strane, mislim da neće bojkotovati izbore i dozvoliti da neko drugi bira političke predstavnike tog naroda mimo njih. Ne znam kako će se ponašati nakon izbora. I međunarodna zajednica ima favorite, iako uvijek kažu da se ne miješaju. Mislim da će biti daleko agresivniji ove godine. Neću se iznenaditi ako uslijede nove političke sankcije ljudima iz SNSD-a. Nama ne smeta finansijska podrška koju daju opoziciji u Srpskoj, već direktni pokušaj diskvalifikacije pojedinaca. U ovom momentu se u političkom Sarajevu najviše licitira o moći CIK-a, a koji danas ne bi bio ovakav da nije bilo uplitanja pojedinaca iz međunarodne zajednice da utiče na izborni rezultat, kazao je Tegeltija.

(SB)

DODIK ZAPAO U VELIKE PROBLEME NAKON SUSRETA SA AMERIČKIM ZVANIČNICIMA: “Potpuna je laž kako ja radim nešto po nalogu Putina, OBJAVIT ĆEMO…” (VIDEO)

On je naveo da ti strani zvaničnici naprosto ne govore istinu, pa će objaviti stenograme sa sastanaka da se vidi o čemu razgovaraju na sastancima.

On je naveo da ti strani zvaničnici naprosto ne govore istinu, pa će objaviti stenograme sa sastanaka da se vidi o čemu razgovaraju na sastancima.

On je naveo da ti strani zvaničnici naprosto ne govore istinu, pa će objaviti stenograme sa sastanaka da se vidi o čemu razgovaraju na sastancima.

“Mi imamo naše interese, naše pozicije, imamo Republiku Srpsku, Ustav, borimo se za Ustav, ništa drugo ne radimo. To što oni misle da treba provoditi njihove daleke politike iz njihovih užasno zloćudnih kancelarija je neko drugo pitanje. Može da se radi o bilo kome, pa i o Amerikacima, moramo da govorimo istinu, ono što su oni rekli nije istina”, kategoričan je Dodik.

(SB)