Home Vijesti Šta znači Čovićeva teritorijalna reorganizacija: Hoće li ponovo biti oživljena Herceg-Bosna?

Šta znači Čovićeva teritorijalna reorganizacija: Hoće li ponovo biti oživljena Herceg-Bosna?

1
SHARE

Iz Demokratske fronte BiH poručuju da su posljednji pozivi HDZ-a na teritorijalnu reorganizaciju BiH zasnovani na principima presuđenog UZP-a.

Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine i lider HDZ-a BiH, nakon što je zbog raspisivanja općih izbora uputio pismo međunarodnim akterima u kojem najavljuje da će HNS pristupiti realizaciji svih zaključaka sa sjednice od 19. februara 2022. te pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH na načelima federalizma i konsocijacijske demokracije, objasnio je za RTL da će time pokazati svoju vjerodostojnost.

– To znači naći rješenja unutarnje organizacije u BiH, da hrvatski narod može zaštititi svoje interese, da više nikada ne dođemo u situaciju da na ovaj način, kao i na prošlim izborima, tražimo rješenje za sebe od jedne klasične majorizacije brojnijeg naroda BiH. Kako će konačno izgledati koncept naše reorganizacije, i institucionalne i teritorijalne, to je pitanje dogovora koji ćemo raditi unutar HNS-a. Taj proces današnjim danom otpočinje, poručio je Čović.

NAREDNI KORACI

Čović je razgovarao i sa Andrejem Plenkovićem i Zoranom Milanovićem, predsjednikom Vlade i predsjednikom Republike Hrvatske, “o daljnjim izazovnim aktivnostima koje predstoje, kao i o naporima za ostvarivanje ravnopravnosti Hrvata u BiH”, kako je navedeno u službenom saopćenju HNS-a. A Milanović je poručio da će “Hrvati ići u treći entitet”. Mario Karamatić, predsjednik Hrvatske seljačke stranke, ističe da Čovićeva najava predstavlja provedbu zaključaka HNS-a.

– A revitalizacija Herceg-Bosne je nešto totalno drugo od administrativnog i teritorijalnog preustroja koji je naveden u zaključcima. Tako da to definitivno nije znak jednakosti, procedura za revitalizaciju Herceg-Bosne je sukladna međunarodnom pravu i totalno druge korake vuče od ovoga što je navedeno u zaključcima HNS-a, ističe Karamatić.

Ističe da, pošto je CIK i bez finansija i odredbi zakona raspisao izbore, kreće provedba zaključaka Hrvatskog narodnog sabora.

– Tamo je to vrlo jasno precizirano, i administrativni i teritorijalni preustroj u prvom redu Federacije, poručuje Karamatić.

Slaven Raguž, predsjednik Hrvatske republikanske stranke, ističe da je Vašingtonskim sporazumom 1994. dogovoreno, a 1996. okončano prebacivanje svih ovlasti Herceg-Bosne na FBiH.

– Prema tome, pismo Čovića i/ili zaključke HNS-a dovoditi u kontekst oživljavanja Herceg-Bosne, značilo bi diranje u Vašingtonski sporazum. Čović je u više navrata rekao kako je on kategorički protiv toga, ističe Raguž.

Dodaje da je raspisivanje izbora poraz BiH, jer se s predumišljajem i izričitom namjerom pokrenuo protuustavni proces koji za cilj ima dekonstituiranje hrvatskog naroda u BiH.

– Izuzmimo političke ciljeve, gledajmo s ljudske razine. Ako znaš da se tvom susjedu ne poštuju ljudska i građanska prava, zar ljudski ne bi bilo učiniti sve kako bi se to nepoštivanje sustavno onemogućilo? Činjenično se Hrvatima biraju politički predstavnici, o tome se očitovao i Ustavni sud da je to protuustavno, a SIP i političko Sarajevo su to okarakterizirali kao sasvim normalno. Zato je to poraz BiH kao društva, ali i poraz hrvatske politike kojoj je Čović na čelu i koja ne samo u zadnje četiri godine nego u zadnjih 18 godina nije učinila apsolutno ništa kako bi se stvar popravila. Hrvatima je potrebna jasna, nedvosmislena i artikulirana politika s definiranom vizijom. HRS je još 2014. ponudio svoju viziju BiH kao uređene države tri konstitutivna naroda i Ostalih, gdje su ne samo riješena pitanja kolektivnih i individualnih prava svakog naroda nego i administrativni aparat racionaliziran u smjeru tržišnog i gospodarskog rasta zemlje. Temelj za BiH bez korupcije, BiH jednakih pred zakonom i BiH jednakih mogućnosti za uspjeh u životu utemeljen na struci i znanju, a ne stranačkoj iskaznici, zaključuje Raguž.

Bariša Čolak, državni delegat Kluba hrvatskog naroda iz HDZ-a, ističe da ovog trenutka ne može reći ništa određenije što nije rečeno zaključkom.

– O daljnjim koracima će morati odlučiti Sabor ili tijela HNS-a, tako da moje prejudiciranje ne bi imalo nikakvog smisla, kaže Čolak, koji vodi Odjel HNS-a za ustavnopravna pitanja, te očekuje da će već naredne sedmice biti održan sastanak Predsjedništva HNS-a.

Šemsudin Mehmedović, državni poslanik SDA, na FB-u je poručio da je Čović krenuo u reorganizaciju, tj. organizovanje svog entiteta, te upozorio da je Milanovićeva ucjena izgovor za teritorijalnu podjelu BiH i stvaranje hrvatskog entiteta.

”Zapravo, to je provedba UZP politike kojoj je presuđeno u Haagu”, napisao je Mehmedović.

Iz DF-a BiH poručuju da su posljednji pozivi HDZ-a zasnovani na principima udruženog zločinačkog poduhvata. Edin Batlak, bivši predsjednik Udruženja logoraša u Mostaru, kaže kako ne iznenađuje retorika kojom se služi Čović, jer je to obećanje koje je davno dao svom biračkom tijelu i članstvu. Ova ideologija, pojašnjava, zalaže se da Bošnjaci potpuno iščeznu sa ovih prostora.

– Ovo nije priča o trećem entitetu, ovo je priča o drugom entitetu. Taj drugi entitet treba da bude područje na kojem živi većinski bošnjačko stanovništvo, koje je pretežno islamske vjeroispovijesti. Time bi se postiglo da jedan takav narod potpuno iščezne sa ovih prostora u narednih 50-ak godina, smatra Batlak.

Smatra kako Čovićeva najava predstavlja revitalizaciju Herceg-Bosne.

– Imamo dokumentirane Čovićeve izjave i ovo je pokušaj spašavanja vlastitog političkog života. On se suočio sa činjenicama da njegov prijedlog ne može proći i sada radikalizira stvari, zateže konopac do puknuća. Ovo nije novo, viđali smo to i prije 30-ak godina. On traži reinkarnaciju Herceg-Bosne, kaže Batlak.

Tvrdi kako u ovoj ideologiji Čović uživa podršku određenih međunarodnih krugova, koji su vrlo svjesni suštine i cilja projekta.

– Sva logika kojom se HDZ, Čović i taj tzv. HNS, inačica HDZ-a, vode je da ako je utemeljen RS poslije svih zločina, genocida, zašto ne bi i naša politika, koja je presuđena u Haagu kroz UZP. Nemamo civilizacijskih mjerila. Toga moraju biti svjesni međunarodni predstavnici, da znaju da mi nismo budale i razumijemo našu politiku. A oni koji govore u ime BiH, kojima su puna usta države, također, moraju da znaju da će, ukoliko odstupe od toga, biti najveći izdajnici, tvrdi Batlak.

Govoreći o trećem entitetu, teško je ne pomenuti i moguću eskalaciju sukoba unutar države, što se, smatra Batlak, neće desiti.

– Svakim pominjanjem takve vrste teritorijalizacije, umjesto, po meni, jedine ispravne regionalizacije, Čović mora da bude svjestan da ona priziva i producira mogući sukob i rat. Od te njegove priče će biti velika halabuka, a od koje neće biti ništa, smatra on.

PSBIH ODLUČUJE
Teritorijalna organizacija, kažu pravni eksperti, može se desiti jedino u skladu sa Ustavom.

– Teritorijalna organizacija mogla bi se prekomponovati na način da se BiH sastoji od općina i države BiH kojom bismo vratili republike, ali opet u skladu sa Ustavom, što znači da bi o tome mogla da odlučuje Parlamentarna skupština BiH. Recimo, BiH bi mogla da se sastoji od deset, devet, pet, šest kantona bez entiteta. Opet, u PSBiH bi se o tome moglo odlučivati. Teorijski se može odlučivati da BiH umjesto dva ima tri entiteta, ali opet u PSBiH. Sve mimo toga je neustavno i nelegalno, pojašnjava Nurko Pobrić, profesor ustavnog prava.

A zvaničnici bivše Herceg-Bosne osuđeni su na ukupno 111 godina zatvora za UZP pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u predmetu protiv Jadranka Prlića i drugih. MKSJ osudio je Prlića na 25 godina zatvora. Na 20 godina osuđeni su Bruno Stojić, ministar odbrane bivše Herceg-Bosne, vojni oficiri Slobodan Praljak, koji je tada u sudnici izvršio samoubistvo i Milivoj Petković. Na 16 godina osuđen je Valentin Ćorić, komandant vojne policije, a na deset Berislav Pušić, šef razmjene zatvorenika i pritvorskih objekata. Pretresno vijeće je utvrdilo da je sredinom januara 1993. počeo da postoji UZP s ciljem stvaranja hrvatskog entiteta u BiH koji bi omogućio ponovno ujedinjenje hrvatskog naroda u granicama nekadašnje Banovine Hrvatske iz 1939.