SVE JE BIO VUČIĆEV IGROKAZ: Ovo je pravi razlog nedolaska Sergeja Lavrova u Beograd

Savezni kancelar Olaf Scholz u petak, 10. lipnja, odlazi na dvodnevni put na Zapadni Balkan, u Grčku i Bugarsku, objavljeno je u Berlinu prošlog petka. Istog dana kad je u Moskvi objavljeno da će u Beograd 6. i 7. lipnja doći ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Srbijanska vlada je od toga napravila spektakl kako bi se predstavila žrtvom jer je svima bilo jasno da kancelar Scholz neće doći u Beograd ako neposredno prije njega prime Lavrova kojem je EU nametnuo sankcije. Cijeli je taj igrokaz riješen navodnom nemogućnosti Lavrova da doleti, zračni su prostor zatvorili Bugarska, Sjeverna Makedonija i Crna Gora. Digresija: dva dana nakon toga dolazi do krize u bugarskoj vladi jer je Slavi Trifonov, pjevač koji je postao političar (nešto kao Miroslav Škoro kod nas), povukao podršku vladi koja je sada manjinska.

Igrokaz zato što je Lavrov, da je stvarno htio, mogao doći u Beograd redovnom linijom Air Serbia. Iz Moskve su, kad je to pitanje otvoreno, rekli da se na to nisu odlučili jer su htjeli testirati ponašanje država na Balkanu. Ne, nije to bio igrokaz (u moje se doba za tako nešto govorilo “šatro”).

“Ne možete razumjeti koliko je bezbroj razgovora bilo u kojima je traženo od Srbije da otkaže gostoprimstvo ministru vanjskih poslova Rusije”, izjavio je u ponedjeljak srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić dnevniku Radio-televizije Srbije (RTS), rekavši kako “takvu histeriju prema Srbiji dugo nije vidio” (dakle, česte su te histerije, mogao bi se upitati zašto). Ocijenio je kako je “nepristajanje Srbije da uvijek bude dio čopora nešto što izaziva glavobolju” i poručio da, kao predsjednik Srbije, neće pripadati “čoporu koji želi osuditi Dostojevskog”.

-Scholzovo putovanje

U Berlinu su objavili da će kancelar 10. lipnja posjetiti Kosovo i Srbiju. Razumljivo je da bi za Beograd bilo neprihvatljivo da Scholz službeno posjeti Kosovo, a ne i Srbiju. Između ostalog i zato Lavrov nije došao. Njemački kancelar zatim ide u Grčku, na večeru sudionika “Procesa suradnje jugoistočne Europe (SEECP)”, a potom ga put vodi u Sjevernu Makedoniju i Bugarsku. Razvidno je da čelnik njemačke vlade cilja dva goruća balkanska problema, normalizaciju odnosa Beograda i Prištine te bugarsku blokadu otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom o članstvu u EU. Ured kancelara je to sažeo: “Putovanje će se fokusirati na EU perspektivu zemalja zapadnog Balkana i njemački doprinos unaprjeđenju regionalne suradnje i prevladavanju bilateralnih blokada. Osim toga, središnja tema bit će daljnji zajednički odgovor na rusku agresiju protiv Ukrajine.” Ovo potonje je kost u grlu Beogradu, “zajednički odgovor”. Kako ništa u politici nije slučajno tako ni odluka koju je Europski parlament donio u srijedu. U njoj traži od Srbije da uvede sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu i jasno se opredijeli želi li u Europsku uniju ili ne. U tekstu, o kojemu je postignut dogovor vodećih političkih skupna u EP-u, ističe se “potreba usklađivanja Srbije sa stajalištima EU-a prema ratu u Ukrajini, vladavini prava, borbi protiv korupcije i medijskim slobodama”. “Zalažemo se da nova pregovaračka poglavlja budu otvorena tek kad Srbija poduzme potrebne mjere u tom pogledu, uključujući i područje vladavine prava”, piše u izvješću.

Tako je Beogradu na stol stavljen popis tema na koje Scholz traži odgovor. Precizan, a ne izmotavanja pod krinkom “želje da se sačuvaju kanali komunikacije s Moskvom”. Vučić je u ponedjeljak to i potvrdio. “Vučić je, govoreći o posjetu njemačkog kancelara Olafa Scholza, rekao da dolazi “s teškim porukama, koje se dobrom dijelu ljudi neće dopasti”, prenijela je Hina.

-Teške poruke

Nemanja Starović, državni sekretar Ministarstva vanjskih poslova Srbije, za beogradski je Blic rekao da će među temama razgovora biti ekonomija i investicije. Prema ranije iznesenim podatcima, 77.000 radnih mjesta u Srbiji ovisi u njemačkim ulaganjima (o austrijskim oko 25.000). Što je snažan argument kojim kancelar Scholz može tražiti od Vučića da se prikloni politici EU ili bi moglo doći do smanjenja njemačkog ulagačkog interesa (ovo potonje se dogoditi neće i to Beograd zna). Starović je Blicu rekao kako se nada da će se s kancelarom Scholzom moći pronaći “najmanji zajednički nazivnik koji se svodi na zajednički stav da je potrebno očuvati mir i stabilnost na Balkanskom poluotoku (dakle, gleda šire od Zapadnog Balkana) usprkos različitim političkim vizijama” kao što je to bilo s kancelarkom Angelom Merkel. To se prije svega odnosi na razliku u pogledu na pitanje neovisnosti Kosova. Zanemarujući da je Scholz, početkom svibnja, nakon razgovora s kosovskim premijerom Albinom Kurtijem u Berlinu izjavio da je “priznanje nezavisnosti Kosova dio dijaloga o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova”.

Kad je riječ o sankcijama Rusiji, državni sekretar Starović tvrdi da tu neće biti prostora za kompromis jer bi to nanijelo više štete Srbiji nego Rusiji i da vjeruje kako će kancelar imati razumijevanja za taj stav. Teško, u situaciju kad se cijela EU lišava ruske nafte i trpi visoku inflaciju zbog rasta cijena goriva na koje sada snažan upliv ima upravo ruska agresija. Što je potvrdilo u četvrtak objavljeno izvješće OECD-a (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj) prema kojem će od ruske agresije najteže posljedice pretrpjeti Europa.

Europski parlament je posebnu pozornost posvetio odnosima Rusije i Srbije. U izvješću se naglašava da predstavničko tijelo EU “žali zbog kontinuiranih letova između Beograda i Moskve” u vrijeme kad je zračni prostor EU zatvoren za letove iz Rusije. Pozvali su Srbiju da razmotri svoju ekonomsku suradnju s Rusijom i prekine vojnu suradnju s Moskvom, uključujući projekte poput ruskog humanitarnog centra u Nišu koji kritičari smatraju izravnim ruskim strateškim projektom u Srbiji. Prema nekim informacijama riječ je o lokaciji koju ruske snage koriste za prisluškivanje.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.