BIVŠI OHR-ov ZVANIČNIK NIJEMAC ALEXANDER RHOTERT ŽESTOKO ISPROZIVAO CHRISTIANA SCHMIDTA: “Zašto prvo ne nametne presude Evropskog suda?”

Rhotert je napomenuo da svi visoki predstavnici i cijela, kako je izjavio, međunarodna zajednica od 2006. insistiraju na tome da bosanskohercegovačke institucije preuzmu odgovornost. Zato je pitao zašto se sada domaće institucije zaobilaze i zašto se žuri.

Jedan od bivših rukovodećih službenika u Uredu visokog predstavnika (OHR) Nijemac Alexander Rhotert za Klix.ba je komentirao mogućnost da visoki predstavnik Christian Schmidt nametne izmjene Izbornog zakona.

Rhotert je bio OHR-ov supervizor za Žepče, šef kabineta i specijalni savjetnik višeg zamjenika visokog predstavnika te zamjenik direktora odjela za Mostar.

Među onima je koji su zabrinuti zbog situacije u Bosni i Hercegovini te smatra da bi Schmidt, ako su istinite glasine o njegovom prijedlogu, narušio ono što je međunarodna zajednica uradila u Bosni i Hercegovini od završetka posljednjeg rata.

Obrazložio je zašto misli da nije dobro mijenjati Izborni zakon u izbornoj godini.

“Preostala su samo 72 dana do dana izbora. Jedno od pravila jeste da se u izbornoj godini ne mijenjaju pravila igre, usred izborne kampanje, a da ponovo ne spominjem da su preostala 72 dana do izbora. To je bez presedana. Zamislite šta bi se desilo kada bi političari u bilo kojoj demokratskoj državi to pokušali uraditi”, ukazao je Rhotert.

Podsjetio je da je bivši sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i profesor iz Austrije Joseph Marko kazao šta misli o izmjenama Izbornog zakona i Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, istakavši pravne prepreke za izmjene.

Zašto se zaobilaze domaće institucije?

On je poručio da je bio šokiran kada je čuo da predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) Suad Arnautović izjavio da o ovom pitanju nema nikakve informacije od Schmidta ni od njegovog ureda.

“Kako je to moguće? Austrijski list Der Standard je prenio da je Arnautović rekao da je davno pozvao Schmidta da posjeti CIK, ali da to nije učinio”, dodaje.

Podsjetio je da je CIK jedna od najvažnijih institucija, za koju je naveo da godinama radi nezavisno. Prema njegovim riječima, ova institucija je uspješna priča OHR-a i OSCE-a u koju su godinama ulagali nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Pitao je kako je moguće da visoki predstavnik ne koordinira sa CIK-om i njegovim predsjednikom?

Rhotert je napomenuo da svi visoki predstavnici i cijela, kako je izjavio, međunarodna zajednica od 2006. insistiraju na tome da bosanskohercegovačke institucije preuzmu odgovornost. Zato je pitao zašto se sada domaće institucije zaobilaze i zašto se žuri.

“Predsjednik CIK-a je jasno poručio da bi takve navodne promjene uzrokovale probleme, posebno pred dan izbora”, dodaje.

Zašto ne nametne presude Evropskog suda?

Rhotert smatra da bi se nametanjem izmjena Izbornog zakona uzrokovala kriza.

“Ako bi gospodin Schmidt nametnuo planirane izmjene, to bi stvorilo krizu i previranje. Njegova odluka bi bila suočena s Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine i Evropskim sudom za ljudska prava.

Kad smo kod toga, zašto gospodin Schmidt nije zabrinut zbog brojnih presuda Evropskog suda za ljudska prava? Građani od 2009. čekaju na implementaciju presude Sejdić-Finci.

Ostale presude, kao u slučaju Azre Zornić, su iste i ignoriraju se. Zašto po ovim pitanjima prvo ne iskoristi bonske ovlasti”, pitao je.

Istakao je to da je Dervo Sejdić upozorio visokog predstavnika da bi njegovim prijedlogom Bosna i Hercegovina postala rasistička država te da je Jakob Finci upozorio na mogućnost izbijanja nasilja.

“Ne bi li to gospodinu Schmidtu trebao biti poziv da se tokom vikenda sastane sa spomenutom damom i gospodom, kao i s predsjednikom CIK-a te da ih uvjeri da je riječ o neosnovanim glasinama te da neće biti nametanja bilo kakvih promjena. Uvijek postoji izlaz”, konstatovao je.

O bonskim ovlastima i domaćoj (ne)odgovornosti

Objasnio je i zašto misli da se prerano dala odgovornost domaćim institucijama.

“Nemojte me pogrešno shvatiti. Mislim da je davanje odgovornosti 2006. bilo potpuno prerano. Jako sam se zalagao za korištenje bonskih ovlasti za odbranu i unapređenje Dejtonskog sporazuma za koji sam godinama radio.

Ali, koja je svrha odlaska u Potočare 11. jula i poručivanja ‘nikad više’, dok istovremeno 20 kilometara dalje vlasti Republike Srpske uništavaju dokaze na najvećem mjestu zločina u Evropi nakon 1945. godine.

Riječ je o Kravici, gdje su srpski vojnici, zločinci tokom genocida u Srebrenici ubili više od 1.300 nenaoružanih bošnjačkih civila.

Gospodin Schmidt je to mogao zaustaviti bonskim ovlaštenjima, jednim potpisom i time osigurati ovo užasno mjesto zločina, koje sam posjetio 1996.”, istakao je Rhotert.

Prema njegovim riječima, time bi se osiguralo da srodnici žrtava genocida mogu odavati počast na mjestu na kojem su ubijeni.

“To smo mi uradili u Njemačkoj nakon Drugog svjetskog rata. Niko se nije usudio da dira mjesta kao što logori Dachau ili Bucherwald”, dodaje.

Naglasio je da je bivši predsjednik Christian Schwarz-Schilling iskoristio bonske ovlasti kako bi se mogli postaviti temelji za spomen-obilježje u Potočarima. Pitao je zašto slično ne uradi i Schmidt.

Rhotert vidi Bosnu i Hercegovinu kojoj treba manje etnocentrizma, a ne više. Istakao je da su bonske ovlasti kreirane 1997. zbog implementacije Dejtonskog sporazuma, uklanjajući oportunističke političare i jačanjem države.

(SB)

Autor: eindex

E-index.info is touris media portal which give information about tourism in Bosnia and Herzegovina

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.