KOLIKO JE OPASAN NJEN TRIJUMF: Nova premijerka Italije je ranije slikana kraj etničke mape BiH

Koliko ubjedljiv trijumf ovakve osobe može biti opasan po našu zemlju?

Giorgia Meloni, nova italijanska premijerka, u Bosni i Hercegovini je ostala zapamćena po sastanku sa njenim mađarskim kolegom Viktorom Orbanom 2018. godine. Ništa ne bi bilo pretjerano čudno da iza njihovih leđa nije stajala etnička mapa BiH. Koliko ubjedljiv trijumf ovakve osobe može biti opasan po našu zemlju?

“Italija dobija najdesniju vladu još od Benita Mussolinija” – glasili su ovako naslovi u brojnim medijima nakon što je obznanjeno da bi, prema privremenim rezultatima izbora u Italiji, desni blok na čelu s Braćom Italije, strankom koju vodi Giorgia Meloni, trebao imati uvjerljivu većinu u oba doma parlamenta.

“Ovo je početak nekog novog računanja vremena u Italiji”, ovako rezultate izbora u Italiji vidi Vedran Džihić iz Austrijskog instituta za međunarodne odnose, koji je u analizi za N1 nastojao ponuditi odgovore kako se novopečena situacija može odraziti na Bosnu i Hercegovinu.

Kako je objasnio, ne samo da prvi put se pojavljuje žena koja će da vodi italijansku vladu, nego je ujedno i prvi put da je to neko ko nije uspio da se distancira od fašističke zaostavštine u ovoj zemlji.

To je, podsjetio je Džihić, neko ko je eksplicitno davao izjave usmjerene protiv Brisela i protiv Evropske unije, kao i neko ko je spreman da bude aktivan dio desničarske alijanse u Evropi koju, između ostalih, čine Marine Le Pen u Francuskoj, Alternative fur Deutschland (AfD) u Njemačkoj, potom Viktor Orban u Mađarskoj, vladajuća stranka Prawo i Sprawiedliwość (PiS) u Poljskoj, kao i nekoliko manjih desničarskih stranaka ili pokreta koji trenutno nisu na vlasti u evropskim državama.

“Kad objedinimo te elemente, čini se da ovo zaista predstavlja veliku opasnost za Evropu, a prvenstveno za ono što je u Uniji najvažnije – potražnja za kompromisom”, pojasnio je Džihić.

“Imajući u vidu etničku kompoziciju u BiH, ovo se može negativno odraziti na našu zemlju”

A nedostatak kompromisa u Uniji može direktno uticati i na Bosnu i Hercegovinu.

Bosna i Hercegovina novu italijansku premijerku do sada pamti po sastanku sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom i specifičnoj, etničkoj, mapi BiH koja se nalazila iza njihovih leđa, dok su, navodno, razgovarali o ilegalnim migracijama. To su iz kabineta mađarskog premijera te 2018. godine pravdali riječima da se radi ” o jednoj od mnogih mapa koje opisuju prostor Zapadnog Balkana”.

“Teško je naslutiti šta se iza kulisa događalo na tom sastanku. Ne mislim da je za BiH za Meloni u ovom momentu u centralnom fokusu”, naveo je Džihić.

Iako su prioriteti konkretni i drugačiji u ovom trenutku, postoje dva važna momenta na koja se mora obratiti pažnja.

“Prvi momenat je da je dosadašnja italijanska vlada bila jako konstruktivna po pitanju odnosa prema Zapadnom Blakanu. Pokušavala je stvoriti jednu vrstu alijanse i sa Njemačkom, i Briselom, bio je to konstruktivan pristup. Ako se to težište pomjeri ka desnim alijansama i saradnji sa Orbanom, to se može odraziti na ideološki svjetonazor ne samo premijerke, nego i na zapadni konsezus prema Zapadnom Balkanu i BiH”, pojasnio je Džihić.

Podsjeća da su desničarski pokreti mahom zasnovani na vjerovanju da su upravo njihovi narodi najvažniji faktori internacionalne politike, te da njihova pozicija treba da bude na prvom mjestu.

“Na kraju, ono što sve desničarske grupacije u Evropi dijele jeste jedna vrsta antiislamizma – negativna nastrojenost prema građanima islamske vjeroispovijesti. Imajući u vidu etničku religijsku i etničku kompoziciju u Bosni i Hercegovini, to se može negativno odraziti na situaciju u našoj zemlji”, upozorio je Džihić.

Kako bismo znali šta građani BiH mogu očekivati od Italije u skorijem periodu, vrijedi sačekati da vidimo kako će se Meloni pozicionirati u Briselu.

“Ona je zadnjih nekoliko sedmica pokušala da bude pragmatičnija i mekša u stavovima prema njima. Negirala je da će biti agresivna. Možda će se oštri ton karakterističan za sve desničarske stranke transformirati u pragmatizam gdje ćemo na sceni imati nešto slično bivšem italijanskom premijeru Berlusconiju, koji je ipak u Briselu pokušavao da nađe neku srednju poziciju”, analizira Džihić.

Napominje da bi u prvom fokusu, sasvim sigurno, morala biti borba protiv inflacije i pozicioniranje prema sankcijama u Rusiji i agresiji na Ukrajinu, te da u startu njene vladavine Zapadni Balkan ne bi trebao pretjerano visoko kotirati na ljestvici prioriteta.

Ipak, jedna od važnih odluka koja predstoji vezano za Bosnu i Hercegovinu jeste moguće dodjeljivanje kandidatskog statusa, a što neće moći proći bez konzenzusa. Predstoji da se vidi da li je Orban zaista spreman sa novim partnerima, ne samo onima u Italiji, nego i u Švedskoj, da ide kontra EU.

S obzirom na opisanu situaciju, Džihić predviđa i mogućnost da dođe do novih pucanja rovova u Evropskoj uniji kada je u pitanju stav o sankcijama Rusiji i pomoći Ukrajini.

(SB)

(VIDEO) Razumijem crne rupe, ali izbore u BiH…: Kako je Zoran Kesić prokomentarisao bh. političare u kampanji

Ko se sve našao na meti njegove satire?

Kako izgleda predizborna kampanja u BiH? Jedan od odgovora na ovo pitanje gledaoci su mogli vidjeti u emisiji “24 minuta sa Zoranom Kesićem”.

– Poznati naučnik Stephen Hawking je svojevremeno izjavio: Jasne su mi crne rupe, teorija struna, širenje svemira, ali izbori u Bosni… Brate, može pomoć prijatelja, kazao je Zoran Kesić u uvodu ovog dijela emisije.

Potom je na sebi svojstven način pecnuo lidere SDA Bakira Izetbegovića, HSS-a Marija Karamatića, SNSD-a Milorada Dodika i DNS-a Nenada Nešića.

U videu pogledajte kako je Kesić prokomentarisao Izetbegovićeve odgovore na jednom predizbornom skupu, Karamatićevo gostovanje na TV-u, Dodikovu posjetu Putinu, te Nešićev predizborni spot.

DODIKOV JEDNOSATNI MONOLOG NA RTRS-u: “U Sarajevu ne jedem, ne pijem ni njihovu vodu, uvijek nosim flašicu sa sobom”

Dodik je sinoć dao veliki intervju za RTRS u kojem je, manje više bez ikakvih potpitanja novinara Branimira Đuričića, održao jednosatni monolog u kojem je ispričao, u najmanju ruku, niz teško provjerivih događaja u kojima je on bio glavni akter.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je sinoć da mu nije svejedno kada ide u Sarajevo šta jede i pije jer se “boji da bi ga neko mogao otrovati”.

Dodik je sinoć dao veliki intervju za RTRS u kojem je, manje više bez ikakvih potpitanja novinara Branimira Đuričića, održao jednosatni monolog u kojem je ispričao, u najmanju ruku, niz teško provjerivih događaja u kojima je on bio glavni akter.

Tako je Dodik pričao o tome kako je posredovao u pregovorima između NATO-a i Srbije u kojima je on lično od tadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića tražio da napravi određene ustupke kada je u pitanju Kosovo kako ne bi došlo do NATO bombardovanja tadašnje SR Jugoslavije.

Također, naveo je kako se suprotstavio Miloševiću kada je od njega tražio da podnese ostavku na mjesto predsjednika Vlade RS-a, kao i mnoge druge događaje koji su se navodno odigrali koncem devedesetih godina prošlog stoljeća.

U nastavku je pričao kako se odupro pritiscima koje su na njega vršili visoki zvaničnici SAD-a, gdje je od njega traženo da pristane na jedinstvenu policiju u BiH, ukidanje imena Republika Srpska i biranje jednog predsjednika na nivou čitave države. Sve je to on, kako kaže, kategorično odbio, a onda uzeo “rješavati ukrštenicu usred sastanka”.

“Meni uopće nije svejedno kad idem u Sarajevo šta jedem i pijem. Hoće li mi neko podvaliti neko jelo. Ne bi trebao da budem naivan da me neko tamo zavali i otruje. Šta imam onda od toga da budem dobronamjeran. Tu nema ničega. Ja ne pijem njihovu vodu. I danas dan kad idem u Sarajevo flašica je ovdje, jel tako”, rekao je Dodik pokazujući na džep sakoa.

Zaključio je da, šta god ko mislio o tome, baš ga briga.

“Ne jedem tamo, ne pijem vodu, vratim se u Istočno Sarajevo, doručkujem, ručam, šta god treba, to je danas, a tako je bilo i ranije”, zaključio je Dodik.

BURNA RASPRAVA U “UTISKU NEDELJE”: Izabela Kisić pitala Muharema Bazdulja je li u redu da Patrijarh Porfirije prekraja granice i odlikuje Šešelja i Vučelića; nije joj odgovorio!

Sinošnje izdanje kultne srbijanske televizijske emisije “Utisak nedelje” posvećene ulozi i utjecaju Srpske pravoslavne crkve na vlast i društvo u Srbiji protekao je u žestokim verbalnim okršajima između Izabele Kisić, izvršne direktorice Helsinškog odbora Srbije i pisca i novinara Muharema Bazdulja. Povod raspravi je bila nedavno pokrenuti apel, odnosno peticija kojom se pozivaju građani Srbije da se izjasne protiv vjeronauke u školama.

Izabela Kisić je podržala takav zahtjev jer je, kako je kazala, “Crkva preuzela jednu ulogu koja joj ne pripada, ulogu političke organizacije i ona se kao takva ponaša, netolerantno zahtijevajući zabranu Prajda i ograničavanje i sužavanje prava određenim grupama, kao na primjer ženama”.

Muharem Bazdulj je kazao kako je u apelu/peticiji za ukidanje vjeronauke u školama sve sporno.

Prema njegovom mišljenju, “apel je personalno indikativan jer su prvi potpisnici apela isti oni ljudi koji su potpisivali peticiju podrške Milu Đukanoviću i sve vrijeme imaju određenu političku agendu. Sporan je i semantički jer pišete apel za sekularnu državu u državi koja jeste sekularna i sporan je politički jer njegove posljedice mogu biti samo loše”.

Izabela Kisić mu je odgovorila da Srbija nije sekularna država, jer Srpska pravoslavna crkva ima veliki utjecaj na institucije i politička dešavanja.

“Ako imamo predsednika Srbije koji ide uvijek da se konsultuje kod Patrijarha, ili sa Sinodom, onda ne možemo govoriti o sekularnoj državi. Ako Crkva može da utiče na zabranu Prajda, onda ne možemo govoriti o sekularnoj državi. Ova peticija nije protiv Crkve ni protiv religije. Nigdje se crkva ne ponaša kao u Srbiji,” kazala je Kisić.

Muharem Bazdulj i Izabela Kisić nisu se složili ni oko uloge Patrijarha SPC-a Porfirija.

“Srpska pravoslavna crkva krši Ustav širenjem nacionalizma. To što crkva nagrađuje ratne zločince i relativitivizuje granice. Nedavno je Patrijarh bio u Bijeljini i rekao da su granice relativne. To je neprihvatljivo”, kazala je Kisić.

Bazdulj je odgovorio da ne treba stvari generalizirati, pa je istakao primjer uloge SPC u normaliziranju odnosa Srbije i Makedonije, kao i sveštenika Jovana Ćulibrka iz Hrvatske koji u svojim javnim nastupima djeluje pomirujuće i poziva na toleranciju.

“Znam ja da je bilo pravoslavnih sveštenika koji su tokom rata u Bosni pomagali Muslimanima, ali govorimo o djelovanju vrha SPC-a”, odgovorila je Kisić.

“Eto, sad će ona mene učiti šta je bilo u Bosni”, ljutito je kazao Bazdulj.

Izvršna direktorica Helsinškog odbora posebno je “ljuto” ujela za srce Bazdulja kada ga je tokom rasprave upitala da li smatra da je Srpska pravoslavna crkva trebala nagraditi Vojislava Šešelja i Milorada Vučelića, ratnog zločinca i ratnog huškača.

Ostala je bez odgovora. Pomenuti Vučelić je, naime, vrlo blizak prijatelj sa Muharemom Bazduljem, nalaze se zajedno u pažjivo probranom društvu na “famoznom” muzičkom videu na kojem je u “Andrićgradu” Emira Kusturice uz pjesmu “Romanija” proslavljan dolazak Nobelovca Petera Handkea.

Milorad Vučelić je tokom agresije na BiH, kao prijatelj i stranački kolega Slobodana Miloševića, bio na čelu Radio-televizije Srbije i mnogi ga zbog ratno-huškačke propagande u Srbiji i van nje nazivaju “srpskim Goebbelsom”. Srpska pravoslavna crkva ga je nedavno odlikovala za “doprinos profesionalnom novinarstvu”.

Inače,Muharem Bazdulj je prije dvije godine također postavljen na odgovornu funkciju u RTS-u, član je tamošnjeg Upravnog odbora. Na pitanje voditeljice “Utiska nedelje” Olje Bećković da li je RTS slobodan medij, Bazdulj je odgovorio da jeste, te da iako mu nije posao da vodi računa o programskim sadržajima, ne vjeruje da šefovi RTS-a rade pod utjecajem Aleksandra Vučića i njegovog režima.

(SB, Nova TV Srbija)

Saopćenje Komšić: Građanska država nije iluzija nego alternativa lopovima i neprijateljima BiH

Skupom u Jelahu koalicija “Željko Komšić za građansku državu” nastavila je predizborne aktivnosti, a kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić obraćajući se skupu kazao je da u BiH kao jedina dilema ne smije postojati to kako udovoljiti Draganu Čoviću i Miloradu Dodiku.

Istakao je da se više ne može čekati šta će oni da urade, nego da se mora preći u političku ofanzivu, te da je to moguće jedino na građanskom političkom konceptu koji nudi jednakost među svim građanima Bosne i Hercegovine, a ne prilagođavanje i udovoljavanje politikama koje hoće da unište državu.

Komšić je kazao da je primjedba o tome kako je građanska država iluzija znači da smo osuđeni na to da čekamo da se promjene političke okolnosti u Evropi pa da Dodik odnese komad zemlje ili da Čović ogradi tzv. Herceg Bosnu. Stoga se mora preuzeti politička ofanziva te je građanska jedina alternativa politikama koje žele uništiti BiH.

Naglasio je da ideja građanske država nije usmjerena protiv bilo kojeg naroda ili pojedinca, nego protiv onih koji su se nakrali ili onih koji to nisu, ali se nadaju da će se nakrasti.

Komšić je poručio da realizacija ideje građanske države ne ovisi o njemu samom nego od volje građana, navodeći da ga životno iskustvo uči da je to jedini izlaz za Bosnu i Hercegovinu, te da ako ne krenemo u tome pravcu može se desiti sve ono protiv čega su se građani Bosne i Hercegovine borili.

Naveo je da smo se dužni boriti za domovinu zbog svih onih koji su za nju dali glavu, zbog majki koje oplakuju djecu, jer druge domovine nemamo, saopćeno je iz DF-a.

(Vijesti.ba / FENA)

OČEKIVANO NAKON EFENDIĆEVIH ISTUPA: Iz Stranke za BiH poručili da će podržati Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH

Efendić je pozvao Krajišnike da se ujedine oko Stranke za BiH u pokretanju zemlje naprijed. Poručio je da svim građanima u zemlji pripada domovina, te da Stranka za BiH nudi rješenje za građansku BiH.

Stranka za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) svoju predizbornu kampanju “Zajedno ZA jedno” nastavila je sinoć u Bihaću i Bužimu. Na skupovima su predstavljeni su kandidati za Skupštinu Unsko-sanskog kantona (USK), kao i za federalni i državni parlament.

Okupljenim građanima i simpatizerima obratili su se predsjednik Stranke za BiH Semir Efendić, koji je i kandidat za Skupštinu Kantona Sarajevo, te Begija Smajić, kandidatkinja SBiH ispred Koalicije “Pokret za državu”.

Efendić je pozvao Krajišnike da se ujedine oko Stranke za BiH u pokretanju zemlje naprijed. Poručio je da svim građanima u zemlji pripada domovina, te da Stranka za BiH nudi rješenje za građansku BiH.

“Naša zemlja ne može funkcionisati dok ne budemo svi ‘Zajedno ZA jedno’. Mi u Stranci za BiH vjerujemo da su svi građani Bosne i Hercegovine bez obzira da li su to Bošnjaci, Srbi ili Hrvati politička nacija zemlje i da samo njima kao takvima pripada pravo da odlučuju o državi demokratskim putem. Dok to ne bude tako ova država neće moći da funkcioniše. Kad nas bude dovoljno neće nam trebati ni međunarodna zajednica, niti bilo ko. Ovo će biti zemlja u kojoj će se donijeti Ustav koji može da funkcioniše. Mi smo kao Stranka za BiH to ponudili kao odgovor na ovu dugogodišnju blokadu BiH. Jer, država mora profunkcionisati”, kazao je Efendić.

“Ljepote Krajine neću se nikad nadgledati, a onda se načuditi što ljudi iz nje idu. Danas sigurno nema kraj BiH koji je više pogođen ekonomskom situacijom i odlaskom ljudi kao što je to Krajina. Veliki broj mladih ljudi na žalost odlučio je da ode, ali ne daleko. Idu blizu u Austriju, Švicarsku, Sloveniju, oko 200 kilometara vazdušne linije? Je li to mi ne možemo ovdje napraviti isto tako u zemlji, šta nam fali još? Najavljujemo neko bolje vrijeme za Stranku za BiH, ali i za Bosnu i Hercegovinu”, rekao je Efendić.

Kandidat Stranke za Bosnu i Hercegovinu za Parlamentarnu skupštinu BiH Hamdija Lipovača vjeruje da se s promjenama na političkoj sceni situacija u Bosni i Hercegovini može promijeniti.

“Kad god je BiH ugrožena, prijeti joj se ‘smrću’ tada se pojavljuje Stranka za BiH. Stranka koja hoće da vodi Bosnu i Hercegovinu mora i da liči na svoju zemlju. Stranka za BiH liči na svoju zemlju. Bosnu i Hercegovinu neće niko podijeliti, ona neće nestati. Živjet će u harmoniji, jer u njoj ima mjesta za sve”, kazao je Lipovača.

“General Nanić je uvijek išao za BiH. Kada idu tako Cazin, Bužim, Bihać, Sanski Most i drugi naši gradovi, tada stavljamo tačku na Dodikove gluposti, na Čovićev treći entitet i na Bakirovo prebrojavanje. Tada svi idemo za Bosnu i Hercegovinu. Oni žive na finasijkom nacinalizmu. Kada pitaju koga ćete podržati za člana Predsjedništva BiH, rekli smo da nećemo Izetbegovića. Ja ću da glasam za Željka Komšića”, rekao je Lipovača, te poručio da će Krajina da glasa za Komšića jer je on ZA Bosnu i Hercegovinu.

Osvrćući se na politiku Stranke za Bosnu i Hercegovinu Smajić je kazala da je ova stranka uvijek davala važnost ljudima, posebno povratnicima, Bošnjacima u manjem bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska. Izrazila zadovoljstvo širenjem stranke i obnovom stranke na prostoru USK.

“Mi smo u jednoj fazi kada je država BiH u teškom položaju i zato je jako bitno da budemo u onoj stranci koja ima svoje ciljeve, koja ima svoje programe koji će doprinijeti razvoju BiH ali i samom njenom funkcionisanju. Ta stranka je Stranka za Bosnu i Hercegovinu”, poručila je Smajić.

MIRKO ŠAROVIĆ KRITIKOVAO LIDERA SNSD-a: “Dodikov potpis nezaustavljivo nas vodi u NATO, ovo je veleizdaja”

“Odgovorite građanima, šta tačno znači izjava da je NATO ponosan na nas?”, upitao je Šarović.

Nakon zvanične čestitke NATO-a Oružanim snagama na najvišoj mogućoj ocjeni koju su dobili tokom vježbe na Manjači, poslanik SDS-a u Parlamentarnoj skupštini BiH i kandidat SDS-a za člana Predsjedništva BiH Mirko Šarović kazao je kako je svakom građaninu Republike Srpske jasno da je Milorad Dodik kao član Predsjedništva godinama obmanjivao javnost i da je bilo netačno sve što je govorio.

Šarović ističe da ovo nije izdaja nego veleizdaja, jer se i u ovom slučaju pokazalo da je Milorad Dodik u funkciji člana Predsjedništva BiH potpisao dokument koji vodi Bosnu i Hercegovinu u NATO, a da nikog drugog nije pitao.

“Nisu pitani građani, nije odlučivala NSRS, nego su joj podmetnuti lažni dokumenti. Nije o tome odlučivao niko iz Republike Srpske, a radi se o pitanju od sudbinskog značaja”, kaže Šarović.

Naveo je kako su, kada je prije par godina dolazila grupa od 40 vojnika iz Velike Britanije, iz SNSD-a stvarali atmosferu da ti ljudi dolaze da ruše Republiku Srpsku.

“Zato danas Dodik ponovo šuti? Odgovorite građanima, šta tačno znači izjava da je NATO ponosan na nas kao i ona prethodna da se naša vojska sprema za elitnu NATO brigadu? Samo nas nemojte ponovo ubjeđivati po sistemu one narodne “nije šija, nego vrat”, poručuje predsjednik SDS-a.

“Dodikovo skrivanje i nemušti, potrošeni odgovori, najvažnija su slika vezana za ovu vježbu. Njegov potpis nezaustavljivo nas vodi u NATO i to je sada jasno cjelokupnoj javnosti u BiH, a posebno u RS”, naveo je Šarović, saopšteno je iz SDS-a.

KOMŠIĆEVA PORUKA ODJEKNULA U HRVATSKOJ: “Jučer Plenković, danas Milanović. Vire nam preko ograde, žele uređivati BiH, ponižavaju nas…”

Komšić je iz Olova poručio kako BiH nikada neće ući u Europsku uniji “bude li onakva kakvom je zamišljaju HDZ i Schmidt” .

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić iskoristio je izbornu kampanju kako bi zaoštrio sukob s hrvatskim političarima koje optužuje za miješanje u unutarnje poslove BiH, piše zagrebački Jutarnji list.

Na predizbornom skupu u Olovu Komšić je kazao kako hrvatski predsjendik Milanović “dobacuje preko ograde” i pokušava utjecati na stanje u BiH što mu neće biti dopušteno.

“Jučer Plenković, danas Milanović. Opet nam vire preko ograde, opet bi da uređuju po BiH, opet bi da upravljaju po BiH. Opet hoće ponižavati, pogotovo Milanović, pa priča. Pa hajde neka kroz Sarajevo prođe dvije tisuće Srba. Što ne bi prošlo? U čemu je problem?”, kazao je pred svojim simpatizerima Komšić dodajući kako Sarajevom mogu šetati svi dobronamjerni ljudi no pitanje je može li baš svako prošetati bez problema Trgom bana Jelačića u Zagrebu.

Komšiću je, piše Jutarnji list, zasmetala Milanovićeva izjava od subote kojom je kritikovao oklijevanje visokog predstavnika Christiana Schmidta da nametne izmjene izbornog zakona BiH kojima bi se osiguralo legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u Domu

Jutarnji list piše kako je Milanović optužio Schmidta da je ustuknuo pred protestima koje su građanske stranke organizirale pred njegovim uredom u Sarajevu potkraj jula.

“Hajde neka dvije tisuće Srba ili Hrvata iz Mostara dođe u Sarajevo (prosvjedovati) pa da vidimo kako će proći”, kazao je Milanović usput predbacivši hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću da se prekasno počeo zalagati za prava Hrvata u BiH.

Jutarnji list piše kako Komšić pokušava dobiti četvrti mandat u Predsjedništvu BiH natječući se za člana iz reda hrvatskog naroda. U izbornoj kampanji obilazi gotovo isključivo općine s bošnjalkom većinom a pri tom obećava kako će se, pobijedi li protukanidatkinju iz HDZ-a Borjanu Krišto, dosljedno zalagati za preustroj BiH u građansku državu.

Iz Olova je poručio kako BiH nikada neće ući u Europsku uniji “bude li onakva kakvom je zamišljaju HDZ i Schmidt”.

(SB)

Zvizdić pozvao IZ BiH da reaguje na izjave Izetbegovića: Ljudi, posebno političari snuju, a Bog odlučuje

Dodaje da je iznenađen da oni koji su dužni da tumače vjerske principe i propise ostaju gluhi i nijemi na ovakvu zloupotrebu vjere.

Izjava predsjednika SDA da je Bog na njegovoj i na strani SDA je klasičan primjer Bogohuljenja i vrijeđanja minimalno 80% Bošnjaka – muslimana koji imaju pravo glasa i koji ne misle tako i neće glasati za SDA kandidata za člana Predsjedništva BiH, izjavio je Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH.

Dodaje da je iznenađen da oni koji su dužni da tumače vjerske principe i propise ostaju gluhi i nijemi na ovakvu zloupotrebu vjere.

Podsjetimo, Izetbegović je skoro na skupu u Goraždu rekao:

“Iznad tih 11 i iznad svih nas je Jedan, koji će ojačati one koji žele dobro, a to smo mi, jedina snaga koja poziva na razum, koja pruža ruku. Zovemo sve dobre ljude. Hajmo da napravimo jedno bolje društvo i jednu bolju državu. I to će, ako Bog da, nadjačati”.

SERGEJ LAVROV GRIZE USNE: “Brine nas situacija na Kosovu i u Bosni i Hercegovini!”

Ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov ponovo je govorio o Bosni i Hercegovini.

Pominjanje naše države iskoristio je i da se opet obruši na Zapad.

“Brine nas situacija na Kosovu i u Bosni i Hercegovini. Sjedinjene Američke Države i Evropska unija tvrdoglavo rade na tome da unište međunarodni pravni poredak utemeljen na Rezoluciji 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija i Dejtonski sporazum”, rekao je.

Lavrov je govorio na Generalnoj skupštini UN i pozvao na “okončanje regionalnih sukoba”.

“Mi smatramo prioritetnim stvaranje palestinske države, obnovu državnosti Iraka i Libije, koje su uništene aktivnostima NATO-agresora, neutraliziranje prijetnji sirijskom suverenitetu, pokretanje održivog procesa nacionalnog pomirenja u Jemenu, te prevladavanje teškog NATO-naslijeđa u Afganistanu”, rekao je Lavrov između ostalog.

Šef diplomatije Rusije založio se i za ponovno postizanje sporazuma s Iranom o ograničavanju nuklearnih potencijala te zemlje, te sveobuhvatno rješavanje problema na korejskom poluotoku.

(SB)