Home Blog Page 3

Ibra o povratku u Italiju: “Nisam životinja iz zoološkog vrta koja je dovedena da je ljudi gledaju”

Prije nekoliko dana pojavile su se špekulacije u italijanskim medijima da bi se Zlatan Ibrahimović ponovo mogao vratiti u Seriju A.

Ibrahimović je s dosta uspjeha igrao u Juventusu, Interu i Milanu i može se slobodno reći da je najbolje dane svoje karijere proveo na Apeninima. Prije nekoliko dana italijanski mediji su objavili da bi se Zlatan mogao vratiti u Seriju A i to upravo u Milan.

Zlatan će biti slobodan igrač u decembru jer mu ističe ugovor s LA Galaxyjem i postoji velika šansa da ga ponovo vidimo u Evropi. Ibra je u razgovoru za La Gazzetta dello Sport potvrdio da nema ništa protiv povratka u Seriju A.

“Imam 38 godina, ali sam entuzijastičan kao dijete s tom istom željom za pobjedom i meni je to sve na svijetu. Još uvijek ne razmišljam o svojoj budućnosti i odluku ću donijeti nakon razgovora s porodicom. Želim nastaviti igrati i trebat ću nešto specijalno da zadržim ovu vatru u sebi bilo da je to ovdje ili u nekom drugom klubu”, rekao je Ibrahimović i nastavio.

“Italija je moj drugi dom. Sve ponude ću pažljivo pogledati, ali želim da se borim za najveći cilj. Ako se vratim onda želim da se borim za Scudetto, a ne da me neko dozove samo što sam Ibrahimović. Mogu još uvijek napraviti razliku na terenu. Nisam životinja iz zološkog vrta da me neko dovede samo da bi me ljudi gledali”.

Ibrahimović je jasno poručio da se i dalje fenomenalno osjeća i da uopšte nema predstavu da ima već 38 godina.

“Kada sam napunio 30 godina počeo sam raditi na svom tijelu i kondiciji. Nisam htio da budem bolji već da budem konstantan. To je zaista nemoguće i ne može niko bolje od ovoga. Postoji samo jedan Zlatan Ibrahimović i više neće biti niko ni sličan”.

Ibra je otkrio i kojim poslom bi se mogao baviti kada odluči jednog dana okačiti kopačke o klin.

“Želio bih imati neku ozbiljnu i važnu ulogu koja nosi dosta odgovornosti. Mogu postati trener, ali tu je mnogo stresa. Ostarite deset godina u jednoj sezoni i plus ne možete ući na teren i napraviti razliku ako je to moguće. Ne znam, imam još vremena da razmišljam o tome”, zaključio je Ibrahimović.

HADŽIHAFIZBEGOVIĆ, BEZ DLAKE NA JEZIKU: “Milorad Dodik najveći krivac, žao mi je što mu Dragan Čović u tome pomaže…”

Glumac Emir Hadžihafizbegović, direktor Kamernog teatra 55 i nedavno imenovani član Predsjedništva SDA, govorio je za N1 o svom umjetničkom angažmanu, aktuelnim projektima, ali i političkim pitanjima

Govoreći o političkom angažmanu, a nakon što je izabran u Predsjendištvo SDA, kazao je da se u proetklom periodu nije slagao sa nekim stvarima u stranci te zbog toga nije bio aktivno uključen.

“Nikad tu stranku nisam napustio, samo sam apstinirao devet godina iz razloga koji su osobne prirode. Nisam se slagao sa nekim stvarima i taj period od devet godina je bilo apstiniranje. Ovo nije neki veliki povratak obzirom da sam ja bio član Političkog savjeta rahmetli predsjednika Izetbegovića”, kazao je Hadžihafizbegović.

Kako je naveo, dosta se toga promijenilo u proteklim godinama u SDA.

“Ja se nisam slagao sa padom kriterija i sa dolaskom vrlo opskurnih faca i likova na vrlo važna mjesta u državi BiH. U jednom trenutku polusvijet u SDA je došao na vrlo važna mjesta i ja sam od tog trenutka imao problem sa aktivnim učešćem unutar angažmana u SDA. Na vrlo važnim mjestima našli su se nestručni, nekompetentni ljudi koji ne bi mogli biti predsjednici kućnih savjeta, dobijali su vrlo važne pozicije. Sada se situacija uveliko promijenila, ja se zahvaljujem predsjedniku Izetbegoviću koji je predložio mene u Predsjedništvo. Zagovornik sam jedne stvari – legitimno je boriti se za vlast, praviti koalicije, unutar tih koalicja dijeliti resore, ali nije legitimno i tu počinje govotovo krivično djelo, ako na mjesta u institucijama, firmama, preduzećima, koja raspisuju konkurse, koje formiraju komisije, najaviti građanima FBiH i Kantona Sarajevo, da će to biti član tvoje stranke. To nije u redu. Šta ako se javi mnogo stručniji i kompetentniji od člana te stranke. Oboriti tog čovjeka je za mene krivično djelo”, kazao je.

Ispričao je primjer iz perioda kada je bio ministar kulture u Vladi Kantona Srajevo i kad je SDA vladala Kantonom Sarajevo.

“Dino Mustafić je bio osnivač Naše stranke i četiri godine je bio direktor MESS-a. Bilo bi strašno pomjeriti Dinu Mustafića koji je sjajno radio svoj posao. Nermin Tulić je bio član SDP-a, nikada ga niko nije dirao u Pozorištu mladih, Omić je bio direktor SARTR-a, Strajo Krsmanović je bio direktor Colegium Artisticuma, nije mi palo na pamet da diram tog divnog čovjeka…”, kazao je Hadžihafizbegović.

Poručio je da mu je dosta teze “neka je najgori, ali neka je naš”.

“Neka je najbolji, ne mora biti naš. Tako se pravi država. Ja sam postao direktor Kamernog teatra 55 u vrijeme kada je Ministarstvo kulture vodio gospodin Rešidat, čovjek iz DF-a”.

Govoreći o neformiranju vlasti na državnom nivou, smatra da je najveći krivac Milorad Dodik.

“Poručuje da ne želi nikakvu vrstu legitimnog dogovora koji štiti Ustav, koji štiti zakone u BiH. Praviti paralelizam i istu odgovornost za neformiranje vlasti pripisivati SDA-u, HDZ-u i SNSD-u je politički nekorektno. U ovu priču mogu da uključim i gospodu Radončića i Komšića koji su pokazali jednu ozbiljnu političku i državotvornu svijest i ja im na tome čestitam. Stali su iza onoga što je najbitnija i najvažnija stvar, a to je Ustav naše zemlje koji Milorad Dodik želi putem neformiranja vlasti da denuncira, sruši… Žao mi je što mu Čović u tome pomaže, ali cijela priča je zapravo na relaciji rušenja ustavnog poretka bh. društva od strane Milorada Dodika. I tako treba javnosti saopštiti”, kazao je Hadžihafizbegović za N1.

“O njemu svašta pričaju, a on je deset godina u Realu”

Primera Division
VIJESTI
TABELA
RASPORED

“O njemu svašta pričaju, a on je deset godina u Realu”
Menez o Benzemi
Karim Benzema je godinama unazad prvi napadač Real Madrida.

M. Šljivak
18.10.19. 21:55
A A A
“O njemu svašta pričaju, a on je deset godina u Realu”
(Foto: EPA)
Francuski fudbaler već deset godina nosi dres Kraljeva, no ne reprezentacije, jer ga je selektor Didier Deschamps otpisao zbog nefudbalskih stvari.

Ipak, za nekadašnjeg saigrača iz reprezentacije Jeremyja Meneza Benzema je čovjek koji bi trebao biti uzor svima.

“O njegovoj karijeri se može mnogo toga reći. Igra već deset godina u Realu, a mnogi nikada to neće uspjeti. Usprkos svemu što se o njemu priča, on je još uvijek tamo, radi naporno i uvijek začepi usta mnogima”, istakao je Benzema.

Iskusni fudbaler je za Kraljeve nastupio u 474 utakmica i postigao je 228 golova.

Grb i zastava Republike Bosne i Hercegovine – kako je vraćen ljiljan, simbol Bosne

Neposredno nakon referenduma za nezavisnost, 1992. godine, na kojem je narod Bosne i Hercegovine donio odluku da želi živjeti u samostalnoj i nezavisnoj državi, pristupilo se jednom od najvažnijih zadataka, određivanju državnih obilježja, odnosno grba i zastave. Zauzet je stav da podloga bude historijska, iz vremena srednjovjekovne bosanske države. U tu svrhu imenovana je i komisija sačinjena od arheologa i historičara čiji je primarni zadatak bio da tačno definišu grb i zastavu najmlađe nezavisne države na svijetu. Rekonstrukcija bosanskohercegovače zastave i grba izvršena je na osnovu sačuvane materijalne građe i predstava na srednjovjekovnom bosanskom novcu, grbovima, pečatima i elementima ukrasne arhitekture sa Bobovca, glavnog grada srednjovjekovne Bosne. Stručna grupa je najviše koristi imala od sačuvanih ostataka pronađenog groba, prvog bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića, iz Arnautovića kod Visokog. Prilikom arheološkog iskopavanja groba pronađeni su ostaci kraljevskog plašta, kojim je bio pokriven kraljev kameni lijes. Bio je ukrašen zlatom vezanim grbovima sa ljiljanima.

Otkriveni elementi dokazali su da je grb srednjovjekovne bosanske države imao svoj autentični izgled: srcoliki štit plave boje, koji presijeca poprečna greda srebrenaste boje u dva polja. U svakom od njih su po tri ljiljana zlatnožute boje. Na osnovu toga došlo se pred svršen čin, da grb i zastava tadašnje R BiH postane znamenje naših predaka i srednjovjekovne bosanske države od prije 600 godina. Ljiljan je u to vrijeme bio obljubljen kao što je i danas.

Pronađeni elementi (štit, poprečna greda i ljiljani), predstavljali su standardne sadržaje srednjovjekovne heraldike. Posebna ljepota bosanskog grba su njegovi ljiljani. Na osnovu pronađenih brojnih arheoloških ostataka sa sigurnošću se može tvrditi da su ljiljani bili omiljeni simbol srednjovjekovnog bosanskog naroda. Naši preci su toliko bili privrženi ovom cvijetu da su ga koristili i isticali u gotovo svim prilikama. Dokaz tome su brojni nalazi ljiljana na stećcima, ukrasi ovog cvijeta na srednjovjekovnom novcu, ukrasna arhitektura, tkani dezeni i kovani nakit sa simbolom ljiljana itd. Slobodno se može reći da su ljiljani za srednjovjekovnu Bosnu bili ono što je tada bio križ za kršćansku Evropu.

Danas je veoma zastupljeno i pogrešno tumačenje pojedinih historičara, naročito onih koji negiraju postojanje BiH, da su naši preci ljiljan preuzeli od Francuza. Istina, i kod njih je u srednjem vijeku bio omiljen ovaj simbol i korišten je kao veoma čest heraldički znak, ali nema nikakvih dokaza da ga je bosanska dinastija Kotromanića preuzela od francuske dinastije Anžuvinaca. Štavište, arheološka i historijska građa dokazuju da se njegove predstave javljaju daleko ranije u Bosni, nego u Francuskoj. Ako još pri tome uzmemo da je bosanski ljiljan endemska biljka na Igmanu i Sutjesci, u nauci poznat kao Lilium Bosniacum, onda nema sumnje da su naši preci sa razlogom isticali bosanski ljiljan kao svoj simbol.

Stručna grupa je ustanovila da je srednjovjekovna Bosna posjedovala i zastavu. Glavni dokaz tome je državni pečat iz vremena kralja Tvrtka I Kotromanića (sredina XIV stoljeća). Na njemu je prikazana zastava kako se vihori na dugom konjaničkom koplju koju nosi vitez u oklopu. To je ustvari prikaz bosanskog kralja. Jasno se vidi da je glavno obilježje zastave grb kakav je opisan u ranijem tekstu. Na osnovu izvora može se utvrditi da je zastava bila jednobojna i pravokutnog oblika. Iako se ne može utvrditi tačna osnovna boja, na osnovu analogija sasvim pouzdano se može tvrditi da je u pitanju bijela boja, iz razloga što je većina zastava od XI do XIV stoljeća bila bijele boje.

Bosnae.info

Mrkonjić Grad je ime dobio po četniku Petru Mrkonjiću – kako je “prekršten” Varcar Vakuf

Formiranjem prve zajedničke države Južnih Slavena, Kraljevine SHS zaživio je i jedan novi trend – promjene naziva gradova. Prvi zabilježen slučaj se desio 1924. godine kada je tadašnji kralj Aleksandar Karađorđević u čast svoga oca Petra Karađorđevića, Varcar Vakufu promijenio ime u Mrkonjić Grad. Tada u tome nije bilo ništa loše ali pozadina imena Petar Mrkonjić sa današnje tačke gledišta je poražavajuća.

U toku aktiviranja političkog života u monarhističkoj Jugoslaviji, osniva se Udruženje srpskih četnika “Petar Mrkonjić” koje je bilo poznato narodu zbog učešća Petra Karađorđevića u ustanku protiv osmanske vlasti od 1875. do 1876. godine na našim prostorima. Pod imenom Petar Mrkonjić, unuk Karađorđev, a kasnije kralj ujedinitelj okupio je četu od 200 četnika, snabdio ih oružjem i municijom, dobro ih uvježbao i postavio im starješine, pa mu je porastao ugled među ustanicima. U četnicima je ostao do kraja 1876. godine, kada je za glavnog četničkog vojvodu bio izabran Miroslav Hubmajer. U proglasu Glavnog odbora srpskih četnika Petar Mrkonjić za BiH naređeno je svim četnicima da agituju za “nacionalni blok” i da nastoje “milom ili silom” da radikali dobiju na izborima u Kraljevini SHS. Ko nije glasao za radikale bio je proglašen neprijateljem države, a Bošnjacima je zaprijećeno od četnika da će ih prije u “krvi utopiti nego će im dozvoliti da ruše državu”.

Paradoksalno je da je upravo u Mrkonjić Gradu komunistički pokret sa Titom na čelu, a koji je u toku Drugog svjetskog rata postao mrski neprijatelj četničkog pokreta, obnovio bosanskohercegovačku državnost 25. novembra 1943. godine, koja je eliminisana baš tokom vladavine kralja Aleksandra Karađorđevića.

Bosnae.info

Hamdija Fejzić: Ako postave bistu Handkeu, mi ćemo Oriću

Ne smiruju se komentari na odluku o dodjeli Nobelove nagrade za književnost piscu Peteru Handkeu, koji je od žrtava rata u Bosni i Hercegovini prepoznat kao negator genocida.

Švedska akademija se oglasila s ocjenom da Handke nije glorificirao krvoproliće, te da je jasno osudio “masakr” u Srebrenici.

U Srebrenici i dalje traju negodovanja.

Nakon što je Udruga Istočna inicijativa uputila lokalnom parlamentu inicijativu da se u centru Srebrenice podigne spomenik Handkeu, stigla je osuda od bošnjačkih predstavnika srebreničke vlasti.

Zamjenik načelnik Hamdija Fejzić za N1 kaže da će, ukoliko spomenik bude podignut, odgovoriti podizanjem spomenika Naseru Oriću.

“To je predsjednik Skupštine dobio zahtjev od Istočne alternative da se postavi spomenik u centru Srebrenice Handkeu, riječ je o dobitnike neke Nobelove nagrade, jer je Nobelova nagrada izgubila vrijednost, ako se dodjeljuje takvim ljudima. Ako se do desi, da se postavi spomenik, mi ćemo postaviti spomenik Naseru Oriću na sred Srebrenice, pa ćemo se gurati. Ako je njima to interesu, onda neka tako bude”, kazao je Fejzić za N1.

Delegat u Vijeću naroda Republike Srpske Alija Tabaković također je osudio dodjelu Nobelove nagrade Handkeu, ali i najavljivanje postavljanja biste u Srebrenici.

“Da čovjeku koji veliča ratne zločince i negira zločine da pripadne Nobelova nagrada za književnost je poraz samog Nobelovog komiteta. Najava o postavljanju biste u Srebrenici nije nište drugo nego provokacija i poniženje za žrtve genocida”, poruka je Tabakovića.

ZASREBRENICU.ba

EFIKASNA KONTROLA GP-a BiH: Otkrivena velika količine oružja u Rudom; za šta se ovaj spremao?

Graničnom kontrolom vozila passat, bh. nacionalnih oznaka, otkrivena je veća količina vojnog oružja, municije i eksplozivnih sredstava

Pripadnici Granične policije Bosne i Hercegovine, lišili su slobode S.I. (1967.), državljanina BiH zbog posjedovanja velike količine oružja, prenosi N1.

Naime, graničnom kontrolom vozila passat, bh. nacionalnih oznaka, kojim je i upravljao S. I., pripadnici GPBiH otkrili su veću količinu vojnog oružja, municije i eksplozivnih sredstava.

O događaju je obaviješten tužilac Okružnog javnog tužilaštva u Istočnom Sarajevu – područna kancelarija Višegrad, koji je naložio da se predmet ustupi Ministarstvu unutrašnjih poslova RS-a na daljnje postupanje.

(N1/AA)

Orić pozvan da svjedoči u Beogradu

Mevludin Orić, koji je preživio strijeljanje 14. jula 1995. godine na livadi u blizini škole u Orahovcu, kod Zvornika, koje su počinili pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS), dobio je poziv da svjedoči u procesu protiv optuženog Nedeljka Milidragovića pred Višim sudom u Beogradu, piše novinska agencija Patria.

U pozivu nije navedeno ko ga poziva na svjedočenje Sud, Tužilaštvo ili, pak odbrana, ali nezvanično Patria saznaje da bi Orić trebao svjedočiti za odbranu!?

U konsultaciji s advokatskim timom na čijem je čelu advokatica Lejla Čović, Orić je otkrio da nije obavezan svjedočiti u Beogradu, te je u skladu s tim poslao dopis u kojem navodi da odbija svjedočiti.

„Savjetovala sam mu da odbije svjedočenje, jer mu to Zakon omogućava jer je riječ o stranoj zemlji. Da je u BiH Orić bi bio obavezan svjedočiti, ali u ovom slučaju on je odbio svjedočiti“, kazala je Čović.

Ovaj slučaj udruženja su okarakterisala kao dodatni pritisak i zločin nakon zločina, te je potvrda da Srbija ne miruje.

Mevludina Orića u BiH je javnost više upoznala kada je britanski BBC s njim otišao na mjesto zločina i kada je on ispričao kako i dalje viđa Srbe koji su učestvovali u egzekucijama njegovih sunarodnjaka, rodbine i prijatelja u Srebrenici.

“Oni hodaju slobodno i smiju mi se u lice”, kazao je Mevludin za britanski BBC u videu iz 2017. godine.

Mevludin se s ekipom BBC-ja vratio na mjesto genocida u Srebrenici nakon što je pukom srećom preživio, pretvarajući se da je i sam mrtav među tijelima pobijenih Bošnjaka. U genocidu su mu ubijeni otac, brat i brojni rođaci.

Danas se suočava s novim izazovima. Stari neprijatleji ne miruju, traže da stane u odbranu onih koji su mu uništili život!

Inače, slučaj Nasera Orića i Sabahudina Muhića otvorio je Pandorinu kutiju o pravosudnom mraku.

Veliki broj dokumenata i samo svjedočenje O1 potvrdilo je umiješanost Srbije i njene sigurnosne službe kako u ovaj, tako i mnoge druge predmete koji se vode na Sudu BiH te se sve više ostvaruju sumnje, da Tužilaštvo Srbije i njene sigurnosne službe upravljaju Tužilaštvom BIH i Sudom BiH.

Nakon zaštićenih svjedoka koji su progovorili postala je jasnija i uloga države Srbije u ovom predmetu, a zbog čijih insistiranja je ratni komandant Srebrenice, barem sudeći prema javnim istupima predsjednika susjedne zemlje, Aleksandra Vučića, po svaku cijenu morao biti kriv. No, na kraju nisu uspjeli.

Sada, pozivanje žrtve da svjedoči svom dželatu ponovo uznemirava preživjele žrtve genocida i porodice nastradalih, koji su sve dalje od pronalaska mira i zasluženoj pravdi.

(Patria)

NAPETOST RASTE, LOŠE VIJESTI ZA ZAPADNI BALKAN: Europska unija bez jasnog stava o proširenju, evo gdje je “zapelo”…

Lideri Evropske unije na samitu u Briselu još traže zajednički jezik kada je riječ o otvaranju pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

Diplomatski izvori navode da zemlje članice pokušavaju doći do zajedničkog teksta zaključaka kojim bi se poslala pozitivna poruka zemljama kandidatima, ali ne i dalo zeleno svjetlo za početak pristupnih pregovora.

Razgovori EU lidera o proširenju i procesu pristupanja Uniji počeli su iza 19:00 sati u četvrtak, a zajedničkog stava nije bilo ni nakon ponoći, prenosi Tanjug.

Iako veliki broj zemalja EU-a smatra da bi trebalo početi pristupne pregovore i s Albanijom i sa Sjevernom Makedonijom, grupa zemalja, među kojima su Holandija, Danska i Španija, zalaže se za otvaranje pregovora samo sa Skopljem, navode izvori sa sastanka.

Istovremeno, Francuska, Italija i Njemačka odbaciju ideju razdvajanja početka pregovora Tirane i Skoplja.

Francuska se, pored protivljenja otvaranju pregovora s obje zemlje, zalaže i za promjenu metodologije procesa pristupanja.

Razmatrane sve opcije

Izvori iz Evropskog vijeće kažu da neke zemlje članice, na prvom mjestu Francuska, Njemačka, Holandija i Danska, pokušavaju usaglasiti tekst koji bi odložio pristupne pregovore Albanije i Sjeverne Makedonije za 2020. godinu, ali i pokušao “ohrabriti” ove dvije zemlje.

Pitanje proširenja je bila je prva tačka razgovora lidera tokom večere u Briselu, odmah nakon usvajanja sporazuma o Brexita.

Predsjednik Evropskog vijeća Donald Tusk ovo pitanje uvrstio je u agenda samita EU-a nakon neuspjeha evropskih ministra da postignu konsenzus oko novih koraka u pristupnom procesu Skoplja i Tirane.

Iz finskog predsjedavanja EU-om kažu da su zemlje članice razmatrale sve moguće opcije, među kojima i razdvajanje početka pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije i Albanije, kako bi postigle bilo kakav napredak.

Francuska je i tom prilikom ostala pri poziciji da ni jedna, ni druga zemlja nisu ispunile uslove za početak pregovora, ali i da se cijeli proces pristupanja treba reformirati prije nastavka integracija zemlja koje žele postati nove članice Unije.

ŠTA SE DOGAĐA U BARCELONI: Dva igrača odbija trenirati s timom, otkazuje se EL CLASICO…

Ostaje da se vidi kako će Barcelona reagirati, a katalonski narod će biti oduševljen njihovim potezom

U nekoliko katalonskih gradova, sa sjedištem u Barceloni, već danima trau žestoki protesti, pa će po svemu sudeći biti otkazan i duel Barce i Real Madrida, koji je zakazan za 26. oktobar.

Utakmica bi trebala da se pomjeri za 18. decembar, a zanimljivo da će zbog protesta igrači Barcelone na sutrašnje gostovanje Eibaru krenuti autoubom.

Neki igrači Barce odbili su da treniraju jer podržavaju proteste, a to su Ousmane Dembele i Gerard Pique. Navodno će obojica propustiti današnji trening koji je posljednji pret gostovanje Eibaru.

Ostaje da se vidi kako će Barcelona reagovati, a katalonski narod će biti oduševljen njihovim potezom.

Recent Posts