SEAD TURČALO: “Najveću prijetnju za sigurnost BiH predstavlja ekstremno političko djelovanje SNSD-a i HDZ BiH”

“Ne bih rekao da je SNSD u bilo čemu konzistentan osim u nastojanju da nanese štetu državi Bosni i Hercegovini, a time direktno i entitetu Republika Srpska”, kaže Turčalo.

Misija EUFOR-a u Bosni i Hercegovini uskoro ističe, a već je jasno da će, ako Rusija u Vijeću sigurnosti uloži veto, u BiH doći snage NATO-a. Koliko je to realno, te ko predstavlja prijetnju po sigurnost u BiH, ali i koliko radimo na energetskoj sigurnosti samo su neka od pitanja na koja u BUKA intervjuu odgovara dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Sead Turčalo.

BUKA: Ministar odbrane BiH je, skupa sa zamjenicima, u ponedjeljak primio ambasadore SAD-a, Francuske, Njemačke, Norveške, Ujedinjenog Kraljevstva, Italije pri NATO-u. Šta predstavlja ova posjeta za BiH, da li ona nosi neku konkretnu poruku?

Posjete je sa sobom nosila najmanje dvije poruke. U prvom redu da Sjevernoatlantski savez želi naglasiti da je zainteresiran za regiju i svjestan njezine fragilnosti posebno u uvjetima ruske agresije na Ukrajinu i činjenice da Ruska Federacija sve otvorenije šalje prijeteće poruke u kontekstu NATO puta Bosne i Hercegovine. Druga poruka je da je NATO spreman za slučaj da Rusija svojim vetom onemogući produžetak mirovne misije Althea u Bosni i Hercegovini.

BUKA: Kako gledate na to da su sastanku prisustvovala oba zamjenika ministra odbrane među kojima je i Mirko Okolić, kadar SNSD-a, stranke koja se u javnosti predstavlja velikim protivnikom sjevernoatlanskih integracija?

Nije to uopće iznenađujuće. Ne bih rekao da je SNSD u bilo čemu konzistentan osim u nastojanju da nanese štetu državi Bosni i Hercegovini, a time direktno i entitetu Republika Srpska. Zamjenik ministra odbrane Okolić je sigurno razumio poruke o kojima sam govorio u prethodnom pitanju.

BUKA: Uskoro ističe mandat misiji EUFOR-a u BiH, operacija Althea. U sigurnosnom smislu, zašto je prisustvo snaga EUFOR-a u BiH bitno?

Misija EUFOR-a ima snažniji simbolički značaj u smislu održavanja stabilnog sigurnosnog okruženja u Bosni i Hercegovini nego što može biti faktor ozbiljnog odvraćanja u slučaju ozbiljne sigurnosne prijetnje. Sam broj i sastav EUFOR-a, uprkos nedavnim pojačanjima, nije adekvatan u trenutnim geopolitičkim i sigurnosnim okolnostima. Uvjeren sam da su međunarodni akteri svjesni toga te će nastaviti sa postepenim proširenjem sastava misije i paralelnim planiranjem scenarija u slučaju ozbiljnog narušavanja mira u Bosni i Hercegovini ili prekidom misije usljed veta Ruske Federacije u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija.

BUKA: Realna je opasnost da Rusija uloži veto u Vijeću sigurnosti na produženje misije Eufora. Koliko je to realno jer bi to značilo da u BiH, u skladu sa Aneksom 1A u BiH dolaze snage NATO-a?

Postoji rizik da Rusija uloži veto, ali vjerovatnoća da se to stvarno desi – gledano iz trenutne perspektive – nije previše velika. Razlog je u činjenici da je operacija Althea nasljednica NATO vođene mirovne misije u Bosni i Hercegovini i svaki njezin prekid bi podrazumijevao povratak snaga Sjevernoatlantskog saveza koje su znatno robusnije. Takav razvoj situacije nije poželjan za glavnog pokretača destabilizacije, Milorada Dodika, i njegovu vladajuću koaliciju u entitetu Republika Sprska, i on je to opetovano ponavljao apelirajući na Rusiju da podrži ostanak trupa EUFOR-a. Ulaganje veta od strane Rusije je moguće samo ukoliko procijene da na taj način mogu provesti dovoljno turbulencija i proširiti front protiv liberalne međunarodne zajednice na Bosnu i Hercegovinu. Imajući u vidu da će se odluka donositi nakon izbora u Bosni i Hercegovini, koji vrlo vjerovatno neće donijeti brzo formiranje vlasti i, ovisno od ishoda, mogu sadržavati i destabilizirajući potencijal, onda treba uzeti u obzir i takav scenario, koliko god on u ovom trenutku izgledao malo vjerovatan.

BUKA: U jednoj dokumentarnoj emisiji ruskog TV kanala Russia Today navodi se kako BiH treba denacifikovati, na slučaju Ukrajine znamo šta to znači. Da li je Bosna i Hercegovina u opasnosti od ruskog djelovanja, ne nužno vojnog, ali između ostalog, i u tom pogledu?

Bosna i Hercegovina je posljednjih 12 godina predmetom sve intenzivnijeg ruskog djelovanja. Primarni problem tog djelovanja i zbog čega ga smatram malignim jeste da oponira utvrđenim spoljnopolitičkim ciljevima Bosne i Hercegovine, koji su određeni strateškim dokumentima i zakonima koje su usvojile institucije države. Istovremeno to djelovanje podstiče i podržava sve aktivnosti koje su destruktivne po državu, od referenduma o 9. januaru, razne zaključke i odluke Narodne skupštine RS koje nisu u nadležnosti tog zakonodavnog organa, do secesionističkih aktivnosti Vlade i Skupštine RS i zahtjeva za preustroj Federacije koji često ispostavlja HDZ BiH. Ruski utjecaj se odvija na nekoliko paralelnih kolosijeka. Prvi je na nivou projekcije meke moći kroz različite organizacije, grupe i portale koji imaju prekogranično djelovanje u cijeloj regiji, jer nemaju jezičke niti druge barijere. Drugi kolosijek su vladajuće političke partije, što je očigledno i iz posljednjih izvještaja o finansiranju Milorada Dodika i proruskih partija u Crnoj Gori sredstvima tajkuna povezanih sa Kremljom, ali i činjenice da Rusija pokazuje spremnost da koristi svaku polugu utjecaja kako bi podržavala destabilizaciju koju kreiraju unutrašnji akteri.

BUKA: Često se govori o tome kako je sigurnost u BiH ugrožena. Je li to tako i ko je najveća prijetnja po sigurnost BiH?

Kada govorimo o sigurnosnim prijetnjama, onda ih promatramo kroz trijadu aktera, njihovih namjera i sredstava kojima raspolažu. U ovom trenutku najveću prijetnju za sigurnost Bosne i Hercegovine predstavlja ekstremno političko djelovanje SNSD-a i HDZ BiH. Govorim o ekstremnom političkom djelovanju jer se proklamiraju ciljevi i odašilju poruke koje govore o destrukciji države. U svakoj državi politička partija koja poziva na secesiju i time narušavanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta države, kao što radi SNSD, ili prijeti nemirima i destabilizacijom u slučaju ishoda izbora koji nije u skladu sa njihovim očekivanjima, kako to radi HDZ i nevladina organizacija Hrvatski narodni sabor (HNS), bila bi predmetom bavljenja institucija za zaštitu ustavnog poretka i stavljena na listu ekstremnih organizacija. U Bosni i Hercegovini to nije slučaj, jer niti imamo specijaliziranu instituciju koja se bavi time, niti pravosudne i sigurnosne institucije u čijoj široj nadležnosti je i ovo pitanje su dovoljno depolitizirane i nezavisne da bi svojim djelovanjem prevenirali sigurnosne prijetnje koje proizilaze iz djelovanja političkih aktera.

BUKA: Vojna sigurnost nije jedini preduslov za opstanak društva, sve češće se govori i o energetskoj sigurnosti. Je li BiH sposobna da obezbijedi nesmetanu opskrbu energentima i radi li BiH dovoljno na smanjenju energetske ovisnosti?

Ukratko, ne radimo dovoljno da diverzificiramo snabdijevanje energentima, niti da osiguramo zalihe za energetske izazove sa kojima ćemo se suočiti kao i ostatak Evrope. Mi apsolutno nemamo dovoljne investicije u energetsku infrastrukturu i energetski sistem nam je zastario, jer su njegovi najvažniji segmenti izgrađeni 60-tih i 70-tih godina prošlog stoljeća. Osim toga, nemamo jasnih i primjenjivih mjera u pogledu pripremljenosti energetskog sistema države da odgovori na potencijalne šokove u slučaju prekida dotoka plina ili bilo koju drugu vrstu energetskog šoka. Posljedica zastarjele energetske infrastrukture i nedovoljnog održavanja energetskog sistema jeste i nizak nivo energetske efikasnosti. Na primjer, u odnosu na prosjek Evropske unije, energetski intenzitet ekonomije, koji ukazuje na količinu utrošene energije po jedinici bruto domaćeg proizvoda, u bosanskohercegovačkoj ekonomiji je četiri puta veći. To znači, pojednostavljeno, da trošimo četiri puta više energije nego zemlje EU da bi proizveli jednu jedinicu BDP u našoj ekonomiji. Skoro potpuno su zanemareni obnovljivi izvori energije poput vjetroenergije i solarne energije. Prema podacima i procjenama Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA), Bosna i Hercegovina ima potencijal za proizvodnju 2,5–5,9 GW vjetroenergije i 1 GW solarne energije. Uprkos ovom potencijalu proizvodnja i korištenje solarne i vjetroenergije je incidentalna pojava.

(SB)

ČOVIĆEVI MEDIJI OŠTRO PO IZETBEGOVIĆU, ERDOGANU I KOMŠIĆU: „Lider HDZ-a BiH donio ispravnu odluku što nije otišao na sastanak s turskim diktatorom…“

“Ne može se boriti za građansku a slijediti Erdogana i još ga nazivati bratom”, piše medij pod kontrolom HDZ-a BiH.

Lider HDZ-a BiH nije se pojavio na sastanku bh. parlamentaraca s turskim predsjednikom u Sarajevu. Dragan Čović nije se povodom svega oglašavao na društvenim mrežama, no zato su u akciju stupili mediji pod kontrolom HDZ-a BiH, oštro kritiziravši politiku lidera SDA Bakira Izetbegovića, kojeg su nazvali „radikalom“, Erdogana „diktatorom“, a ni ovoga puta nisu izostale uvrede na račun člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.

-Nije teško otkriti namjere bošnjačke politike u BiH, samo treba čekati onaj dan u godini kad im u posjetu dolazi turski diktator čiji režim učestalo krši ljudska prava u vlastitoj zemlji. Bošnjaci su dakako tokom 364 dana u godini gorljivi i lažni zagovornici građanskog uređenja a samo onaj dan kad je diktator tu vraćaju se u ono što zapravo i jesu a to je bošnjački nacionalisti koji bi ovu zemlju podredili sebi i turskom diktatoru koji je baš danas došao prodavati pamet na našim prostorima, piše ABC portal, neslužbeno stranačko glasilo HDZ-a BiH, te nastavlja tekst tvrdnjom kako osim islamske povezanosti Turska nema nekakve velike veze s Bošnjacima.

-Bošnjački ekstrem i radikal Bakir Izetbegović koji je Erdoganov kum je danas nakon što je nekoliko dana u predizbornoj kampanji bio beskompromisni borac za građansku danas ipak sam sebe demantirao riječima da su Erdogan i Turci nama (Bošnjacima) braća.

Ne može se boriti za građansku a slijediti Erdogana i još ga nazivati bratom. Naravno, nitko nije lud i svatko u ovoj zemlji zna da se Bakir i ta ekipa bore za islamsku BiH, zemlju u kojoj bi trebali dominirati islam i muslimanska nacija.

Tursku koja je maltene beznačajan ulagač u našu zemlju se okiva u zvijezede a Erdoganove bedaste izjave su im dobro došle a Hrvatsku koja je prvi ulagač u BiH se naziva neprijateljskom, Sejdo Komšić ih čak naziva fašistoidnom, a inzistiranje europske Hrvatske na jednakopravnosti tri konstitutivna naroda Muslimani i sarajevska politika nazivaju grubim mješanjem u BiH.

No, svi skupa se nadamo da će uskoro nakon 2. listopada biti skinut monopol Bošnjaka na ovu državu pa će nam turski diktator manje dolaziti u posjetu što će biti dobro za sve narode u ovoj zemlji.

Dragan Čović je ispravno postupio što se nije htio pojaviti na sastanku sa ovim diktatorom i tako poslao jasnu poruku bošnjačkoj politici da Turska nije ni po čemu važna za našu zemlju“, zaključuje Čovićev portal.

(SB)

DENIS BEĆIROVIĆ REAGOVAO NA PORUKE IZ VITEZA O TERITORIJALNOJ REORGANIZACIJI: “Svaka Čovićeva prijetnja rezultira novim autobusom građana koji bježe na Zapad”

“Draganu Čoviću mora biti jasno kako je prošlo vrijeme ultimatuma. Zaboravi na to”, poručio je Bećirović.

Denis Bećirović, kandidat opozicije za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine reagovao je na najnovije prijetnje predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića o teritorijalnoj reorganizaciji.

Oboriti prijedloge

“Dragan Čović, u svojstvu delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, i HDZ BiH, kao parlamentarna stranka, imaju pravo predložiti izmjene Ustava Bosne i Hercegovine. Mi, na drugoj strani, imamo pravo, ali i obavezu oboriti sve prijedloge HDZ-a BiH ili bilo koje druge političke stranke, a koji uvode diskriminaciju i idu na štetu države Bosne i Hercegovine i njenog demokratskog razvoja “, izjavio je Bećirović.

On je istakao kako nevladina organizacija HNS u okviru svog djelovanje može donositi razne zaključke, ali da oni nikada neće postati dio političkog sistema Bosne i Hercegovine.

Protiv građana

“Draganu Čoviću mora biti jasno kako je prošlo vrijeme ultimatuma. Zaboravi na to! S nama neće razgovarati, a kamo li pregovarati, o bilo kakvoj teritorijalnoj reorganizaciji Bosne i Hercegovine koja će voditi stvaranju trećeg entiteta. Bilo kakvo neustavno djelovanje Dragana Čovića i HDZ-a BiH povlači pitanje krivične odgovornosti”, rekao je Bećirović.

Upozorava da je pozivanje na institucionalnu i teritorijalnu reorganizaciju opasna prijetnja stabilnosti države i njenom pravnom poretku.

“Ovakve izjave su direktno usmjerene protiv građana za čije interese se Čović i HDZ-e navodno zalažu. Čović i HDZ bi morali postati svjesni da je direktni rezultat svake njihove prijetnje jedan novi autobus građana Livna, Širokog Brijega ili Gruda koji napuštaju svoje rodno mjesto. Jednak je slučaj sa sinhronizovanim huškačkim porukama drugih vođa režimskih stranaka, čija svađalačka politika je opustošila našu domovinu, a našim vrijednim ljudima, stručnjacima i mladim građanima u naponu snage naselila Njemačku, Skandinaviju i druge sigurne, stabilne demokratske države”, zaključio je Bećirović.

HLADAN TUŠ ZA DRAGANA ČOVIĆA: Dodik protiv nametanja Izbornog zakona od strane visokog predstavnika, za sve optužio Hrvatsku…

Za navode o sankcijama Rusiji, Dodik je rekao da BiH nije formalno – pravno uvela sankcije i da ruski predsjednik Vladimir Putin, s kojim je nedavno razgovarao, to razumije i cijeni njegovu i ulogu Republike Srpske u tome.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ocijenio je da bi eventualno nametanje Izbornog zakona doprinijelo još većoj konfuziji u BiH i da je to ono što čini Christian Schmidt očito izlobiran od Hrvatske suprotno Rezoluciji Bundestaga.

Dodik je rekao da “činjenica da je Rezoluciju inicirao Adis Ahmetović, čiji su roditelji porijeklom iz Kotor Varoši više govori o Bundestagu nego u njemu”.

On je naveo da je Ahmetović prepisao rezoluciju SDA u kojoj je navedeno da nema entiteta i predložio Bundestagu, te da je “iznenađujuće što je njemački parlament prihvatio tu podvalu”, a za Schmidta je kazao da je nosilac velikog odlikovanja države Hrvatske.

Na pitanje da li će Željko Komšić četvrti put dobiti izbore, Dodik je rekao da je to sad malo složenije, “jer je sa prijedlogom koji ima ujedinjana opozicija kod muslimana Bakir Izetbegović malo ugrožen”.

“Njemu po ovim istraživanjima, fali 80.000 do 90.000 glasova i on neće smjeti rizikovati da mu džamija sad te ljuda prebaci na Komšića. Tako da će biti zanimljivo. U svakom slučaju neizvjesno i za Komšića i za Izetbegovića”, rekao je Dodik za RTS.

Za navode o sankcijama Rusiji, Dodik je rekao da BiH nije formalno – pravno uvela sankcije i da ruski predsjednik Vladimir Putin, s kojim je nedavno razgovarao, to razumije i cijeni njegovu i ulogu Republike Srpske u tome.

“Tog formalnog okvira nema i zato Rusija nije stavila BiH na listu neprijateljskih zemalja i zato je BiH mogla da dobija gas po 400 i nešto dolara, a ne da plati 2.000 dolara”, kazao je Dodik.

(SB)

„KOJA SU TO MU*A KOJA ĆE BOSNU PREDATI DODIKU I ČOVIĆU…“: Gore društvene mreže, brojne reakcije nakon riječi Emira Suljagića…

Proteste protiv nametanja Izbornog zakona u BiH od strane visokog predstavnika najavilo je 30.000 građana.

Ne stišavaju se reakcije nakon najava nametanja izmjena Izbornog zakona u BiH od strane visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Jutros se na društvenim mrežama oglasio i direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić.

„Baš me zanima koja su to muda koja će Bosnu predati na upravljanje Čoviću i Dodiku, odnosno Plenkoviću i Vučiću. I kako će to proći“, poručio je Suljagić.

Nakon njegovih riječi uslijedili su brojni komentari.

Podsjetimo, za ponedjeljak su najavljene masovne demonstracije nezadovoljnih građana ispred zgrade OHR-a u Sarajevu. Proteste protiv nametanja Izbornog zakona u BiH od strane visokog predstavnika najavilo je 30.000 građana.

(SB)

PANIKA U ČOVIĆEVIM REDOVIMA: Traže da se DF isključi iz izbornog procesa i poništi kandidatura Željka Komšića…

Koalicija Željko Komšić za građansku državu” (DF – GS) će imati kandidate na svim novima vlasti, a sudjelovat će i u okviru koalicije “Pokret” u Republici Srpskoj gdje prvi put očekuju da će imati poslanika u Narodnoj skupštini RS-a.

Mediji pod kontorlom HDZ-a i Dragana Čovića već nekoliko dana traže da se DF isključi iz izbornog procesa.

Ukoliko bude poštivao vlastitu presudu u predmetu Ljubić, a morao bi, Ustavni sud BiH morat će poništiti izbor Željka Komšića, ukoliko mu se predoče vjerodostojni makar i neizravni dokazi, a to nije teško osigurati, da je on za hrvatskog člana Predsjedništva BiH izabran bošnjačkim glasovima, kaže izvor HMS-a.

ABC portal piše da generalni tajnik radikalne Demokratske fronte i zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH Dženan Đonlagić predao je danas kandidatske liste DF-a u SIP BiH za predstojeće izbore.

Koalicija Željko Komšić za građansku državu” (DF – GS) će imati kandidate na svim novima vlasti, a sudjelovat će i u okviru koalicije “Pokret” u Republici Srpskoj gdje prvi put očekuju da će imati poslanika u Narodnoj skupštini RS-a.

“Izlazimo s vrlo jasnom porukom i idejom kako vidimo buduće uređenje BiH na građanskim principima. Želimo tu ideju suočiti i tu programsku deklaraciju u političkoj areni BiH i tražiti podršku građana da konačno BiH uredimo po onim vrijednostima kakve važe u svim zemljama članicama EU, a to je jednaka vrijednost glasa i da smo svi jednaki pred ustavom i zakonom. Ta politička ideja za građansku državu BiH predstavlja našu ključnu političku poruku”, rekao je Đonlagić.

Na novinarsko pitanje kako komentirate poziv lidera HDZ-a Dragana Čovića probošnjačkim strankama da na svoje liste ne stavljaju Hrvate, sekretar DF-a je kazao da to predstavlja samo jedan u nizu aparthejdskih i diskriminatornih poziva koncepta politike HDZ-a i HNS-a.

“Mi upravi građansko uređenje BiH suprotstavljamo modelu koji propagiraju HDZ i HNS. To su potezi politike koja je personalizirana s predsjednikom HDZ-a. Mi želimo jednaku državu za sve ljude ove zemlje, individualna temeljna građanska prava”, dodao je ovaj opasni bošnjački radikal koji uporno ruši same temelje naše države nastojeći podvaliti uniratističku (čitaj bošnjačku) državu

Đonlagić je sramno kazao da će se građani BiH na ovim izborima opredijeliti da li žele buduće uređenje BiH na principima građanskog društva ili etničkih torova,

“To će biti jedina dilema ovih izbora. Naša poruka je da se narod odluči da li želi u Predsjedništvu BiH imati odnos 2:1 u korist BiH ili protiv BiH”, zaključio je ovaj ekstremist koji bi zbog ovakvih stavova trebao biti isključen iz politike.

Ovakve izjave trebaju naići na osudu takozvanog visokog predstavnika i Đonlagića i DF izbaciti iz izborne utrke.

Istraga.ba: Izetbegović, Dodik i Čović idu u Brisel na zajednički sastanak

Bakir Izetbegović ipak putuje u Brisel gdje će 6. jula, uz posredovanje Olivera Varhelyia, imati sastanke sa liderima HDZ-a i SNSD-a, saznaje Istraga.ba.

Podsjećamo, predsjednik SDA je prije tri dana odbacio je poziv evropskog povjerenika za proširenje Olivera Varhelyija za sudjelovanje na sastanku s vodećim političarima iz druga dva konstitutivna naroda u BiH, Draganom Čovićem i Miloradom Dodikom.

“Takav format ne poštuje institucije i ustavnu strukturu Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina nije prosti zbroj tri ‘konstitutivna naroda’ i ovako reducirani format ne može donijeti nikakav rezultat, naročito nakon koordiranog djelovanja SNSD-a i HDZ-a u Domu naroda Parlamenta BiH na rušenju zakona koji su uvjet za ispunjavanje prioriteta iz Mišljenja Europske komisije i dodjeljivanje kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini”, pisalo je u odgovoru kojeg je Halid Genjac, u ime SDA, uputio Varhelyiu.

Ali dva dana kasnije Izetbegović se predomislio. Ipak će naredne sedmice otputovati putovati u Brisel gdje će imati sastanke sa Čovićem, Dodikom i evropskim zvaničnicima. Tema će, kako saznajemo, biti izmjene Izbornog zakona BiH.

Lider HDZ-a BiH Dragan Čović je ranije potvrdio da će ići u Brisel, a isto je u petak popodne potvrdio i Milorad Dodik. Izetbegović je, podsjećamo, rekao da ne može prisustvovati sastanku kao predstavnik jednog od konstitutivnih naroda. Od Varhelyia je, kako saznajemo, tražio da ne bude trilateralni sastanak, već da pristaje samo na “bilateralu”. Ali istog dana u Briselu će biti Milorad Dodik i Dragan Čović. Izvori Istrage iz EU navode da će zvaničnici EU insistirati kod Izetbegovića da potpiše “bošnjačko-hrvatski” sporazum koji bi bio put u “relaksaciju odnosa” Hrvata i Bošnjaka.

Sastanci u Briselu se održavaju na inicijativu mađarskog diplomate Olivera Varhelyia koji je proteklih mjeseci pružao jasnu podršku Milorad Dodiku i Draganu Čoviću.

Nova imena na izbornim listama su fikusi – SNSD još računa, HDZ ima najpametniju i najljepšu, a Izetbegović bi sve učinio za SDA

Stranke dostavljaju imena kandidata za izbore

U ponedjeljak ističe rok za prijavljivanje kandidatskih lista za opće izbore, tako da se manje-više zna s kojim imenima stranke ulaze u utrku. Na kandidatskim listama SNSD-a neće biti nekih zvučnih partijskih imena iz ranijih izbornih ciklusa. Tako na listama za Narodnu skupštinu Republike Srpske i Predstavnički dom Parlamenta BiH, između ostalih, neće biti Dušica Šolaja, Nikola Špirić, Dušanka Majkić, Lazar Prodanović i Sredoje Nović.

MLADOST I SVJEŽINA

Liste su, kako tvrde izvori iz SNSD-a, popunjene uglavnom mlađim kandidatima i onima srednje generacije, a novina pred iduće oktobarske izbore je to da onaj ko osvoji mandat u parlamentu neće istovremeno moći biti poslanik i direktor nekog preduzeća. U SNSD-u put završava i Dragan Bogdanić koji, kako saznajemo, neće biti ni na jednoj listi.

Danas će u Laktašima zasjedati Glavni odbor SNSD-a, nakon kojeg će biti poznate konačne liste. Ipak, mnogo je onih koji smatraju da će lider ove stranke Milorad Dodik te liste tokom vikenda još malo “srediti i umiti”. Na listi za NSRS nalazi se i njegova kćerka Gorica, dok je nekadašnji predsjednik parlamenta Srpske i bivši gradonačelnik Banje Luke Igor Radojičić odbio stranački poziv.

Na listi SNSD-a naći će se i aktuelni direktor Poreske uprave RS-a Goran Maričić, direktor FZO-a Dejan Kusturić, ministri Dragan Lukač i Srđan Rajčević, aktuelni predsjednik Skupštine Grada Banja Luka Mladen Ilić, narodni poslanici Srđan Mazalica i Momčilo Antonić, predsjednik Gradskog odbora SNSD-a u Banjoj Luci Vlado Đajić…

Ujedinjena Srpska je na nedavno održanoj konvenciji u Gradiški predstavila liste, slogan, pečat i program, ali je, bar za sada, izostala podrška SNSD-u, odnosno mogućim kandidatima za pojedinačne funkcije Miloradu Dodiku i Željki Cvijanović.

– U Ujedinjenoj Srpskoj odluke donose organi – Predsjedništvo i Glavni odbor. Naše odluke se ne mogu naručivati ili dogovarati bjanko, jer su rezultat širokog konsenzusa. To se inače zove imati karakter, kazao je predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić.

Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković nosilac je liste PDP-a za NSRS u izbornoj jedinici 3 na ovogodišnjim opštim izborima, a mjesta u parlamentu Srpske odlučio je da napadne sa najbližim saradnicima iz Gradske uprave.

Iako lista još nije zvanična i proslijeđena Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH, mjesto iza Stanivukovića pripašće Mirni Savić Banjac, dok su pozicije tri, četiri i pet rezervisane za Nebojšu Drinića, Tanju Vukomanović i Bojana Kresojevića. Svi oni trenutno čine njegov tim u Gradskoj upravi, a sada je cilj da ista ekipa pokuša da uđe u Narodnu skupštinu Srpske.

Mirna Savić Banjac trenutno je savjetnica za kulturu i sport u Stanivukovićevom timu, a u prethodnom mandatu bila je odbornik u gradskoj skupštini. Na posljednjim lokalnim izborima nastupila je na listi pokreta Banja Luka zove, koji je osnovala zajedno sa kolegom Sašom Lazićem Medom.

Nakon kompromisa unutar stranke po kojem je kandidatura za predsjednika Republike Srpske pripala Jeleni Trivić, Stanivuković je izabran za nosioca liste za parlament Srpske. Ipak, pretpostavlja se da on neće prihvatiti mandat u NSRS-u i da će i naredne dvije godine nastaviti da obavlja dužnost gradonačelnika Banje Luke.

Do sada se zna da će kandidati za Predsjedništvo BiH biti Željko Komšić kao kandidat svoje Demokratske fronte (iz reda hrvatskog naroda), Denis Bećirović kao kandidat Trojke – SDP-a, Naroda i pravde i Naše stranke, a ovog kandidata će podržati i SBB, Mirsad Hadžikadić, predsjednik Platforme za progres i kandidat koalicije Država, obojica iz reda bošnjačkog naroda, a Mirko Šarović je kandidat Srpske demokratske stranke, dok je kandidat SDPBiH iz RS-a Vojin Mijatović.

– Nadam se da ćemo fer kampanjom, argumentiranim isticanjem vlastitih vrijednosti i promicanjem konkretnih principa i programa, umjesto kompromitiranja i degradiranja drugih, svi kao kandidati pokazati da smo dostojni predstavljanja BiH i njenih građana i da smo spremni povesti državu ka istinskim promjenama, napisao je na Facebooku Hadžikadić, koji je jučer zvanično predao kandidaturu.

Borjana Krišto, zamjenica predsjednika HDZ-a BiH, bit će kandidatkinja za hrvatskog člana Predsjedništva BiH na izborima, na šta je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, rekao: “Imamo najpametnije i najljepše biće koje može ponuditi svoje životne vrijednosti i sve ono što kroz politiku gradi posljednjih dvadesetak godina”.

– Vjerujem da će kampanja biti korektna, rasterećena. Završili smo posao manje-više o kandidatskim listama. Nisam kandidat na bilo kojoj listi, jer sam kandidat na svim listama, neviđeni kandidat. Željeli smo da imamo mladosti i svježine, kako na državnoj tako i na entitetskim listama. Nastojali smo da županijske liste budu dovoljno motivirajuće da naše glasačko tijelo izađe na izbore”, kazao je Čović i dodao da će Darijana Filipović biti nosilac liste za HNK i ZHK, a Marinko Čavara za SBK i ZDK.

SDA je također utvrdila kandidatske liste, a u borbu za člana Predsjedništva BiH ide predsjednik stranke Bakir Izetbegović. U izjavi za medije je kazao kako on uvijek prihvata ono što stranka traži od njega, te da je uvjeren u svoju pobjedu.

Prijedlog SDA je da na čelu izbornih lista za Parlamentarnu skupštinu BiH, u pet izbornih jedinica, budu Šemsudin Dedić, Šerif Špago, Alma Čolo, Nermin Mandra i Denijal Tulumović.

Za nosioce lista za Parlament FBiH po izbornim jedinicama, od prve do 12. s izuzetkom desete, predloženi su: Nijaz Hušić, Fadil Novalić, Azmir Husić, Begajeta Čaušević, Miralem Galijašević, Mirsad Zaimović, Eldar Čomor, Melika Mahmutbegović, Edin Mušić, Edin Smajić i Nermina Zahirović.

Iako nisu sve stranke zvanično saopćile imena kandidata, prema neslužbenim informacijama, u SDPBiH su poznata imena nosilaca važnijih lista. Pored Bećirovića, nosilac državne liste bit će Saša Magazinović, federalne predvode Jasna Duraković i Mahir Delić, a listu za Kanton Sarajevo gradonačelnica Benjamina Karić.

Listu NiP-a iz Sarajeva (jedna izborna jedinica) za Parlament FBiH trebao bi nositi predsjednik te stranke Elmedin Konaković, dok bi nosilac druge liste za Parlament FBiH trebao biti Adnan Delić. Listu za državni Parlament iz Sarajeva trebao bi nositi Denis Zvizdić.

Adnan Huskić, politički analitičar, kaže da se ponavljaju ista lica, ali da rješenje nije ni samo biti mlađi i novi na listi.

– Mnogo puta do sada smo na vrlo ružan način naučili da to što je neko mlađi ili novi ne znači da će biti bolji i pošteniji. Čekamo da vidimo gdje će ovi najveći, ali mislim da se povlače u drugi plan, kalkulišu da li im se isplati, s obzirom na to da postoji rizik da izgube, jer je opozicija poprilično dobro organizovana, rekao je Huskić i dodao da je potpuno irelevantno jesu li na listama stara ili nova imena.

– Pitanje je može li biti nove politike u svemu tome, odgovornije… Važno je da se trenutna vladajuća garnitura skloni, pa da vidimo kako neki drugi rade, treba im pružiti šansu. To opet ovisi o puno faktora, ali mislim da postoji realna šansa da dođe do promjena, kaže.
Akademik Slavo Kukić smatra da će politička bulumenta koja je obilježila posljednjih desetak godina dominirati i na ovogodišnjim izbornim listama, te da neće mnogo značiti ako i uleti neko mlađi.

BEZ ŠANSI

– Uletjet će kako bi ih ta stara politička bulumenta i desnice i ljevice koristila kao argument vlastitog stranačkog podmlađivanja, a služit će samo za popunu izbornih lista tamo negdje na pozicijama iza polovine, sa vrlo malim šansama da se probiju po bilo kom osnovu, s obzirom na to da će biračko tijelo za njih čuti prvi put, kaže Kukić i dodaje da je u bh. društvu malo liberalnog, građanskog i individualističkog, odnosno bh. društvo se ponaša kao vojska.

– Nova lica, novi fikusi, ni stara lica nisu sigurna, mlada treba da se dokažu, dakle stanje je beznadno, više nego ranije što se tiče kadrova. Građani su zbunjeni, nemaju karakteristike građanske svijesti, nisu politička bića, više se ponašaju kao glasači nego kao birači. To je to stanje predizborne, izborne patologije, kakistokracija na sceni, odnosno vladavina najgorih, kaže nam profesor Enes Osmančević.

SVE ČEŠĆE PRIJETNJE LIDERA HNS-a: Umjesto smijehom Čović strah prikriva prijetnjom!

Prijetnje Čovića nisu ništa novo, zapravo, mi to živimo već skoro pune četiri godine, jer kako nazvati nemogućnost implementacije izborne volje građana nego eskalacija i provođenje sile i to od strane onih koji se sada bore da takva mogućnost blokada bude ustavna!

Predsjednik HDZ-a Dragan Čović još uvijek nije obznanio svoju kandidaturu za člana Predsjedništva BiH. Za to vrijeme ažuran je u prijetnjama i nastojanjima da ubijedi visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta i međunarodnu zajednicu da nametne provedbu presude Ustavnog suda BiH oko „legitimnog predstavljanja“ u Domu naroda Parlamenta FBiH!?

I bez obzira što postoji odluka Centralne izborne komisije u vezi popune Doma naroda PFBiH po kojoj se aktuelni saziv popunio nakon izbora 2018. godine Čović se želi ‘ugraditi’ u Ustav, na način da dok i posljednji HDZ-ovac bude živ bude dio vlasti!?

Demokratija za Čovića, HDZ, ali očito i za kompletan HNS je ‘špansko selo’.

Panika u redovima HDZ-a BiH je razumljiva, jer je, čini se, konačno došlo do sazrijevanja bosanske politike, koja u punom kapacitetu razumije demokratske principe, te je Čoviću postalo jasno da probosanske stranke neće tek tako pola Federacije dati u ruke onih koji već četiri godine blokiraju sve procese, zbog čega je u konačnici Marinko Čavara završio na crnoj listi Sjedinjenih Američkih Država.

Nenaviknuti na ‘ofanzivne akcije’, jer u suštini Bošnjaci-Bosanci su imali defanzivnu ulogu sve godine od rata pa na ovamo (kao uostalom i tokom agresije), pa je kompas UZP-ove politike potpuno izgubljen.

Tako je Čović sinoć tokom gostovanja na HRT-u kazao da se trenutno angažovao kod američke i evropske administracije da izvrši pritisak na Christiana Shcmidta da izmijeni Izborni zakon BiH, u suprotnom očekuje eskalaciju političke krize.

“Moj i naš zadatak danas je da u ime hrvatskog naroda, ja osobito u ime HDZ-a uvjerljivo dobijemo ove izbore, u što ne sumnjam. Sada se primarno organiziramo oko toga i nastojimo da još netko od američke ili evropske administracije pomogne da djelovanje onih koji imaju autoritet pa mogu mijenjati zakone i u ovom vremenu koje je ispred nas, što su nedavno prakticirali oko finansiranja izbora, otklone ove dileme provedbe odluke Ustavnog suda BiH oko legitimnog predstavljanja u Domu naroda”, rekao je Čović.

Istakao je da ako se to ne dogodi u strahu je da će nakon izbora teško biti implementirani rezultati izbora.

“Politička kriza koju danas imamo, ja mislim da bi trebala eskalirati, trebat će nam veliki napori da se to ne dogodi”, rekao je Čović.

Prijetnje Čovića nisu ništa novo, zapravo, mi to živimo već skoro pune četiri godine, jer kako nazvati nemogućnost implementacije izborne volje građana nego eskalacija i provođenje sile i to od strane onih koji se sada bore da takva mogućnost blokada bude ustavna!

Zbog korektnosti spram Hrvata, ne raste strah Čovića od mogućnosti, kako voli reći, majorizacije Hrvata, već činjenice da bi u Dom naroda PFBiH mogli ući Hrvati koji nisu u HDZ-u, posebno iz SBK-a, USK i HNK!

I umjesto smijehom Čović i njegovi sljedbenici strah pokrivaju prijetnjama i ucjenama.

U martu je Čović, dan nakon završetka runde pregovora o izmjenama izbornog zakonodavstva Bosne i Hercegovine počeo prijetiti novom institucionalnom i teritorijalnom organizacijom BiH.
Čović je tada kazao da će na sjednici Predsjedništva HDZ-a BiH i nevladine organizacije Hrvatskog narodnog sabora (HNS), detaljno raspravljati o okolnostima i prekidu pregovaračkog procesa, napominjući kako Hrvati u ovim okolnostima imaju zaključke HNS-a koji su obavezujući.

Naime, nova institucionalna i teritorijalna organizacija BiH je upravo jedan od tih zaključaka HNS-a za koje Čović kaže da su mu obavezujući.

To će isto ponoviti i u maju mjesecu, a potpuno je jasno da pozivi HDZ-a na teritorijalnu reorganizaciju Bosne i Hercegovine su zasnovani na principima udruženog zločinačkog poduhvata.

Tada je Čović ‘mantrao’ o ovoj temi čime je proizvodio maglu i kupovao vrijeme s ciljem blokiranja sredstava koja su neophodna za provođenje izbora.

Sada s ciljem osiguranja pozicija HDZ-u potpuno iracionalno s medija bliskih njemu i HDZ-u upućuju se čak i prijetnje smrću, izmišljaju se intervjui sa Željkom Komšićem u kojima se također prijeti!

Tako ćemo pročitati da „Hrvati banaka više nemaju, a tenkova se ne boje“ uz nastavak da su specijalci za tenkove!?

Direktne prijetnje nalazimo i na Twitteru.

„To znači da bi probosanske stranke sve dileme riješile ukoliko bi od 20 zastupnika u Skupštini SBK izabrali četvero iz reda hrvatskog naroda. Ta četiri zastupnika bi, potom, mogla izabrati jednog delegata za Dom naroda FBiH.

I onda će se čuditi kad te četiri obitelji u crno zaviju“.

alt

U crno se zavijaju isključivo osobe u žalosti, pa prema tome ovakav status se može posmatrati isključivo kao prijetnje smrću!

Izmišljeni intervju s Komšićem u kojem je upućena prijetnja članu Predsjedništva BiH i u kojem se spominje atentat na Komšića glasi ovako:

„G. Komšić plašite li se atentata na sebe, napada na sebi nekog bliskog? Četvrti put idete u nasilje nad Hrvatima, što ako nekome PTSP-ovcu pukne film? Nekome kome su vaši dijete ubili i kome je dosta svega. Je li vas strah Hrvata?“

Svi navodi gore su daleko od onoga što bi jedan predvodnik evropskih integracija smio izgovoriti, ali gore od toga je ponašanje Johanna Sattlera koji od novinara traži da ne sataniziraju Čovića.

Nejasno je kako šef Delegacije EU u BiH ne vidi da se Čović sam satanizuje, a o čemu, pak treba da se odredi pravosuđe Bosne i Hercegovine.

(NAP)

Dodik otvoreno podržava Putina, a to čini i Čović, ali veći je problem ono što radi Milanović… – Hrvati iz Hercegovine ni najmanje ne mare za ono malo Hrvata u RS-u

Međunarodna zajednica trebala bi biti otvorena i puno glasnije reagirati na ono što se događa u BiH. Jeste li čuli da je itko ozbiljno reagirao na ono što Dodik govori i radi? Ne. A to je opasno, ističe Doris Pack.

Umirovljena veteranka Europskog parlamenta Doris Pack i dalje vrlo aktivno prati zbivanja na Zapadnom Balkanu, a za “Nacional” je govorila o situaciji u Bosni i Hercegovini uoči jesenskih parlamentarnih izbora

Ovogodišnju nagradu „Lux“ dobio je film „Quo vadis Aida“ bosanskohercegovačke redateljice Jasmile Žbanić. U Srbiji i Republici Srpskoj i dalje negiraju taj genocid, a Milorad Dodik ne skriva ambicije za odcjepljenjem. Kolika je opasnost od novog rata?

– Ne vjerujem da postoji opasnost novog rata. Jer ovoga puta tamo ne bismo imali UN-ove mirovne snage koje ne mogu učiniti ništa, kao što je prikazano u filmu, već bismo imali vojnike NATO-a. Toga je Milorad Dodik itekako svjestan. Ali ono što gledamo već godinama, to je rat u glavama tih ljudi, odnosno političkih vođa, to je rat koji oni vode protiv svojih građana. Jer ja znam da obični ljudi u BiH žele živjeti zajedno, ja ih poznajem, jer sam često među njima. Oni se u ovoj situaciji osjećaju izgubljeno. Neki od političkih vođa sasvim sigurno ne rade u njihovu interesu, već u interesu svojih vlastitih džepova, neovisno o tome kojoj stranci, odnosno kojem narodu pripadaju.

Njemački parlamentarci pripremaju rezoluciju o BiH pod nazivom “Pružiti podršku Bosni i Hercegovini na putu u bolju budućnost”. U Nacrtu rezolucije stranke vladajuće koalicije od njemačke vlade traže pojačani angažman u BiH, kao najodgovornije za rastuće napetosti i separatističke tendencije u BiH navode se nacionalistički lideri, a osobito SNSD-a Milorad Dodik i HDZ-a Dragan Čović. Slažete li se s tom tezom?

– Nisam više u Bundestagu i nisam vidjela taj nacrt. Mogu komentirati samo ono što sam čula, ali smatram da su u pravu. Jer problem su politički lideri, a ne ljudi. Kada god sam bila u regiji, bila sam uvijek otvorena. Zato mi se ljudi još uvijek obraćaju i pišu mi, jer misle da sam još uvijek aktivna u politici. Što se tiče Dodika i Čovića, njih dvojica surađuju, ali situacija s Dodikom je ipak drugačija, zato što on želi Republiku Srpsku izdvojiti iz BiH. Djelomično mogu razumjeti Čovićevo razmišljanje, zato što Ustav nije sasvim korektan prema Hrvatima. Naime, Hrvati ne mogu sami izabrati svog člana Predsjedništva, zato što i Bošnjaci također mogu glasati za hrvatskog kandidata. Naravno da se na to može reći da Čović sve ovo radi zato što on želi biti izabran. Možda je to i točno, ali i dalje stoji činjenica da Ustav to pitanje ne uređuje na pravedan način. Međutim, dodatni problem je i pitanje „ostalih“, građana svih drugih nacionalnosti koji nemaju svog kandidata. Kritizirala sam Čovića, jer on ne želi da se pronađe rješenje i zato su mu potrebni drugi koji bi mogli pomoći, dok Dodiku treba netko takav, kao Čović, kako bi pokazao da ima partnera. No još jednom ponavljam – Hrvati ne žele podijeliti BiH, dok Dodik to želi. A u Republici Srpskoj gotovo da i nema Hrvata. Nitko o tome ne govori. Moj dobri prijatelj, banjalučki biskup Komarica, s kojim surađujem još od 1990-ih, osjeća se potpuno izgubljenim. Hrvati iz Hercegovine ni najmanje ne mare za ono malo Hrvata u Republici Srpskoj.

– Još uvijek svakog dana pratim što se događa u regiji, pa i u BiH. I tužna sam, jer je prošlo toliko godina od Daytona, a tu smo gdje jesmo. Sukobi između naroda jednako su duboki kao i 1996. Rekla sam to nedavno i na konvenciji Europske pučke stranke u Rotterdamu. I istaknula činjenicu da, kada se traži rješenje za krize, za stolom nikada ne sjedi nijedna žena. Ni u Daytonu nije bilo nijedne žene. Tamo su bili samo „veliki muškarci“, od kojih je svaki želio svoj dio teritorija. Da je tamo sjedila razumna žena, rekla bi im: slušajte, naša djeca trebaju mir, ne vodite ih u nove ratove. Moram priznati da je taj Ustav potpuno sulud. Republika Srpska, koja je početkom devedesetih bila nezakonita tvorevina, njime je ozakonjena. A s druge strane je hrvatsko-bošnjačka federacija, koja je dogovorena i prije, u Washingtonu. To su dva dijela države koji zapravo nemaju nikakve veze jedan s drugim. Republika Srpska logično je strukturirana, ima lokalne vlasti i nacionalni parlament. Federacija BiH ima 10 kantona, 137 ministara, lokalne vlasti, federalni parlament, federalnu vladu i još Vijeće ministara u Sarajevu. Takva država s takvom strukturom ne može opstati.

Koliko je međunarodna zajednica odgovorna za takvu situaciju jer je ona nametnula Daytonski sporazum?

– Međunarodna zajednica trebala bi biti otvorena i puno glasnije reagirati na ono što se događa u BiH. Jeste li čuli da je itko ozbiljno reagirao na ono što Dodik govori i radi? Ne. A to je opasno. Zanemarivanje je ono što smo vidjeli u Ukrajini. Ovo što se događa u BiH moramo ozbiljno shvatiti. I trebalo bi dati do znanja Dodiku da neće dobiti europski novac, sve dok se tako ponaša i pokušava dezintegrirati BiH. On je dobar prijatelj s Vučićem, a pogledajte što Vučić radi u ovom trenutku.

Zar ne bi bilo lakše i logičnije da se ukine glasanje po nacionalnim strankama i da BiH postane građanska država?

– Ja mislim da prije svega građani BiH trebaju sjesti zajedno i dogovoriti Ustav prema kojem je svako predstavljen ravnopravno. Ali to nikome ne daje za pravo da govori o svom nacionalnom interesu. Jer taj je interes je sada toliko vezan uz korupciju, osobito uz ovakav oblik uređenja Federacije i to na svim razinama. Ako želite nešto obaviti na lokalnoj razini, onda se odluka o tome prebacuje na kanton. Ako je u kantonu netko drugi na vlasti, ta stvar nikada neće biti odrađena i tako dalje i tako dalje.

Hrvatske stranke u BiH tvrde da će bojkotirati izbore u jesen, ako se do tada ne promijeni Izborni zakon. Kako to komentirate?

– Ta promjena Izbornog zakona visi u zraku već godinama. Ne možete sada, nekoliko mjeseci pred izbore reći ne, mi nećemo sudjelovati. Problem je da se te promjene nisu dogodile prije. Tko je kriv za to? Pa, u ovom slučaju, nikada ne gledamo na bošnjačku stranu. Uvijek se gleda na one koji su glasni, a to su Dodik i Čović. Smatram da predstavnici triju naroda napokon moraju shvatiti da ljudi žele živjeti zajedno i da je njihov zadatak da im to omoguće. Ljudi nam govore da međunarodna zajednica, odnosno EU ne radi na tome dovoljno. To je točno. Jer mi ne reagiramo na neke negativne pojave na vrijeme i ne pomažemo u kreiranju drugačije političke situacije i atmosferu. Ne pokazujemo dovoljno interesa kako bismo svim stranama pomogli u pregovorima.

Osobito u situaciji u kojoj Rusija prijeti sličnim scenarijem kao u Ukrajini i BiH.

– Da, poznato je da Dodik otvoreno podržava Putina, a to čini i Čović. Ali za mene je još veći problem ono što radi hrvatski predsjednik Zoran Milanović. Žao mi je premijera Andreja Plenkovića koji je istinski Europljanin i u ovoj se situaciji ponaša korektno. Pritom ne mislim da Milanović radi za Putina, on je njemu predaleko. On radi za sebe i gleda isključivo vlastite interese, kako bi dobio glasove na drugoj strani. Smatram da je to velika sramota za njega, a na žalost i za Hrvatsku. Milanović uništava imidž Hrvatske u Europskoj uniji.

Vjerujete li da BiH ima šanse kao država s promjenom generacije političara?

– Da se tome ne nadam, mislim da bih plakala cijelo vrijeme. Nadam se da je to moguće i zato kroz fondaciju Konrad Adenauer puno radimo s mladim ljudima. Mnogi od njih bili su i stažisti u mom uredu, dok sam još bila u Europskom parlamentu. Uvijek sam im govorila – uđite u politiku, iskoristite to svoje znanje, pridružite se nekoj političkoj stranci u svojoj zemlji, nije važno kojoj. Ali pokušajte pomoći da se te stranke promijene iznutra. Na žalost, oni koji su to učinili naišli su na „stakleni strop“. Nisu mogli napredovati unutar stranke, ako nisu bili jedni od „njihovih“ i razmišljali kao njihovi vođe.

Od početka ruske agresije postoji strah od širenja sukoba na regiju, a ruski dužnosnici, ministar vanjskih poslova i njihovi glasnogovornici stalno prijete, posljednje smo čuli prijetnje zemljama koje su zatvorile zračni prostor kako ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ne bi mogao u Beograd. Koliko ozbiljno trebamo uzeti te prijetnje?

– Trebamo uzeti ozbiljno činjenicu da je Rusija prisutna u regiji. Nekada otvoreno, nekada skriveno. Veleposlanik Rusije u BiH govorio je vrlo otvoreno i prijetio. Sve dok ih podržavaju njihovi dobri prijatelji, poput Vučića ili Dodika, trebamo se bojati. Vučiću konačno treba reći: ako želite postati članica EU-a, morate izabrati stranu. U tome EU nije dovoljno snažan i ne vrši dovoljno snažan pritisak. Rusija tu igra igru i ima samo jedan cilj. A to je stvarati probleme unutar Europske unije. Ne žele da se zemlje regije pridruže ni EU-u ni NATO-u, zapravo, ne žele ni demokraciju. Zašto bi Rusima bilo u interesu da BiH funkcionira kao država? Nikada im to neće biti interes, nikada.