Bosna i Hercegovina i dalje čeka usklađivanje izbornog zakona u pogledu transparentnosti procesa, većeg integriteta, apolitičnog izbora biračkih odbora i drugih segmenata koji garantuju poštenije izbore.
Godinama je to tema na stolu političkih predstavnika, ali stranke nikada nisu našle za shodno da izglasaju te izmjene izbornog zakona. Ono čime su se one bavile jeste politički segment izbornog zakona, u čemu je visoki predstavnik Christian Schmidt također intervenisao, no to je jedna druga tema.
S obzirom da se već dugo najavljuje usvajanje paketa transparentnosti i integriteta izbornog procesa, teško je vjerovati da će se politički lideri usaglasiti i izglasati promjene zakona koji bi praktično značio da stranke neće utjecati na izbor biračkih odbora, na malverzacije kod brojanja glasova i tako dalje.
Schmidt je na potezu
Tu dolazimo do uloge visokog predstavnika. Ukoliko građanima ove zemlje želi dati nadu u pravedniji izborni proces i fer natjecanje, onda Schmidt ne treba oklijevati već treba posegnuti za nametanjem tog dijela izbornog zakona. Ukoliko bude i dalje čekao političke predstavnike da se dogovore, to se po svemu sudeći neće dogoditi.
S tim u vezi indikativna je jučerašnja poruka Vijeća za implementaciju mira (PIC) koje je konstatovalo da vlasti BiH do sada nisu uspjele uskladiti izborni zakon sa međunarodnim standardima u pogledu transparentnosti i integriteta izbornih procesa i pozitivnih praksi u provedbi demokratskih izbora. Ured za demokratske institucije i ljudska prava OSCE-a, GRECO i Venecijanska komisija Vijeća Evrope su više puta dali jasne preporuke za ove izmjene.
“Građani moraju biti sigurni da mogu imati povjerenja u izborne sisteme, dosljednu primjenu proceduralnih mjera zaštite i tajnost glasanja”, poručeno je iz PIC-a.
Šta je suština
Suština tih promjena treba biti u načinu izbora biračkih odbora, koje trebaju biti lišene političke kontrole, zatim brojanje glasova, elektronska provjera lične karte, upotreba skenera kod brojanja glasačkih listića, trajanje kampanje, kažnjavanje političkih stranaka koje krše pravila i tako dalje.
Pitanje izbornog integriteta je bilo na stolu i tokom pregovora u Neumu, ali se u tom pogledu, u smislu političkog dogovora za izglasavanje izmjena zakona nije odmaklo.
Ono gdje Schmidt ne bi trebao djelovati je pitanje statusa članova Centralne izborne komisije (CIK), odnosno način njihovog izbora jer bi u suprotnom ugrozio povjerenje u cijekli proces. Test za visokog predstavnika su naredni izbori, a do sada bi Schmidt trebao biti svjestan da ukoliko ne reaguje u pogledu zaštite integriteta procesa, to ni političari neće uraditi. Neće jer im ne odgovara.