Naša zemlja očekuje važnu odluku o tome hoće li otvoriti pregovore sa EU, a odnos Hrvatske spram BiH mora biti pozitivniji, ali i relacije jače
Evropska komisija danas bi trebala predstaviti godišnji izvještaj za države koje teže ka EU. Bosna i Hercegovina čeka važnu odluku o tome hoće li, konačno, otvoriti pregovore sa Unijom. Politico je objavio da je u nacrtu prijedloga navedeno da je “EK podržala otvaranje pristupnih pregovora s Ukrajinom, Moldavijom i, na iznenađenje mnogih, sa BiH”.
EU KUHINJA
Politico je naveo i da glasine o zelenom svjetlu za BiH nisu dobro prošle među nekim diplomatama EU koje su poručile da je “status kandidata dodijeljen pod pretpostavkom da će to potaknuti reforme, a od tada se vidi samo pogoršanje vladavine prava i političke situacije”.
U međuvremenu je Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, uputila pismo evropskom komesaru za susjedstvo i proširenje Oliveru Varhelyiju. Istakla je da je BiH učinila vidljive pomake i značajan napredak. A o odnosu Hrvatske, jedne od članica EU, prema BiH, bivša ministrica vanjskih i evropskih poslova naših susjeda Vesna Pusić na HRT-u je rekla da se Hrvatska miješala u politiku BiH do “vrlo nedavno”.
– Moj dojam je da u HDZ-u postoji struja koja je vrlo zainteresirana da se miješa i druga struja, gdje je čini mi se više predsjednik Vlade Andrej Plenković, a koja bi se htjela distancirati malo od regije, a naročito od situacije u BiH, istakla je Pusićeva i dodala da i ova Vlada i Hrvatska, ipak, snose odgovornost za neke vrlo loše politike prema BiH.
Dr. Soeren Keil sa Universite de Fribourg iz Švajcarske smatra da Hrvatska jeste ohladila kada se radi o BiH i miješanju u unutrašnja pitanja. Pita se da li je unutrašnji pritisak EU, prvenstveno Njemačke i EK-a, odigrao ulogu u tome.
– No, HDZBiH i dalje ima veliku podršku kolega u Hrvatskoj, a predsjednik RH se postavio kao branitelj Hrvata u Bosni. Savez Hrvata i Srba u BiH napravio je veliku štetu, jer je hrvatsko vodstvo u BiH preuzelo Dodikov prljavi posao blokade institucija. No, kako je Dodik jedan od rijetkih političara koji hvali Putina, možda se HDZBiH želi malo distancirati, ocjenjuje dr. Keil.
Nije siguran da će BiH otvoriti pregovore sa EU. Shodno onome što je predsjednica EK-a rekla u ponedjeljak, smatra da je to malo vjerovatno.
– Nastavila je spominjati 14 glavnih prioritetnih područja, ističući da je postignut mali napredak. Vjerojatno je u pravu. Bit će teško vidjeti kako EU može otvoriti pregovore s Ukrajinom, a ne i s Bosnom, napominje dr. Keil.
Banjolučka politička analitičarka Tanja Topić smatra da iz Hrvatske djeluje više političkih struja glede BiH, kao i da su neke zvanične politike doprinijele većim nevoljama unutar naše zemlje. Dodaje da nisu u pitanju samo različite struje unutar HDZ-a već i na relaciji predsjednik – Vlada.
– Znamo da Milanović tobože dolazi iz drugog miljea, a pokazao je neke retrogradnije i opasnije poteze nego HDZ. Hrvatska i Srbija se ponašaju kao da imaju ekskluzivno pravo zaštite – jedna Hrvata u BiH, a druga RS-a. To samo dodatno pojačava napetosti unutar BiH, ističe Topićeva.
Dodaje da je i činjenica da Hrvatska snažno lobira za naše članstvo u EU.
– Nije ona jedina. Ali, to isključivo zavisi od spremnosti domaćih političara da se uhvate ukoštac sa reformama. Bez obzira na snažnu podršku i lobiranje pojedinih članica EU, ne treba zaboraviti i one koje su protiv proširenja, govori Topićeva.
Admir Lisica, historičar i politički analitičar, smatra da smo u prethodnom periodu svjedočili očiglednom miješanju zvaničnog Zagreba u političku svakodnevnicu u BiH.
– Pogotovo je to bilo izraženo tokom neumskih pregovora i pitanja u vezi sa Izbornim zakonom, a često smo mogli iz susjedstva čuti radikalne izjave poput one “prvo sapun, pa onda parfem” i slične uvrede na račun Bošnjaka i BiH, podsjeća Lisica.
Nada se da nas očekuje razdoblje dobrosusjedskih odnosa. Umjesto podrivanja stabilnosti BiH, Hrvatska bi trebala raditi na njenom jačanju i pomoći nam na putu ka EU. Cijeni da su Plenković i predsjednik RH Zoran Milanović u suprotstavljenim političkim taborima, ali da obojica imaju iste stavove u kontekstu BiH i položaja Hrvata u BiH.
– Tu ne vidim neku blažu verziju odnosa, tako da i jedan i drugi treba da promijene odnos prema BiH nabolje, poručuje Lisica, koji bi volio da podrška Hrvatske našoj zemlji ne bude samo deklarativna.
Temelji za nadogradnju prijateljstva, kaže, postoje, ali Hrvatska mora promijeniti politiku.
– Ako bude i dalje insistirala na legitimnim predstavljanjima, na trećem entitetu, onda ne možemo govoriti o dobrim odnosima, podvlači Lisica i osvrće se na otvaranje pregovora BiH.
Smatra da bi bila velika nepravda, ako poredimo BiH i Ukrajinu, da budemo izostavljeni iz pregovaračkog procesa.
– Koliko god BiH izgledala komplicirana, u BiH se ne vodi rat, država nema toliko problema sa korupcijom koliko Ukrajina i BiH zaslužuje da dobije prioritet, kaže Lisica i dodaje da je, ipak, ako pogledamo doprinos bh. političara, jasno da nismo dovoljno uradili.
No, EU treba razumjeti sistem i uređenje BiH i pružiti nam ruku. Ipak, nije optimističan da ćemo do 2030. ući u EU niti da ćemo otvoriti pregovore do kraja godine.
Sa druge strane, politički analitičar iz Hrvatske Denis Avdagić naglašava da BiH trenutno nema većeg saveznika od RH kada je riječ o otvaranju pregovora i EU putu. Najveći saveznik je, precizira, upravo Plenković.
– Što se tiče odnosa Hrvatske i BiH, mislim da gospođa Pusić ima stav kojem je ona sve vrijeme dosljedna, ističe Avdagić i dodaje da se, kada se analizira odnos RH prema BiH, u obzir treba uzeti i to da veliki broj ljudi porijeklom iz BiH živi u Hrvatskoj, te geografski aspekt.
”Iskreno se nadam da će izvještaj EK-a o ispunjavanju obaveza za početak pregovora o punopravnom članstvu BiH u EU biti pozitivan”, napisao je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić na društvenoj mreži X.
Pozitivan izvještaj, kako je ranije potvrdio, očekuje i lider HDZ-a BiH Dragan Čović.
LOBIRANJE
Nemogućim smatra da se “jedna država drugoj ne petlja u bilo što, s obzirom na to da čine zapravo jedan geografski komplet”. Dodaje da jedina stvar oko koje Plenković i Milanović nemaju problem jeste to da BiH treba otpočeti pregovore. Poručuje i da se svi previše oslanjaju na velike države poput Njemačke, kojima BiH nije prioritet. Nužno je, smatra, osvrnuti se na zemlje koje mogu pomoći. Tvrdi da ništa još nije izgubljeno, te da je za BiH poželjno da se nasloni na hrvatsku politiku, kao i da iz Sarajeva pitaju kako mogu pomoći da Hrvatska odradi lobiranje ka velikim zemljama. Neizmjerna je pogreška, zaključuje, ne iskoristiti tu mogućnost.