Bosna i Hercegovina se suočava sa najtežom krizom od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma do danas. Već treći mjesec traje brutalni napad na ustavni poredak države BiH i na temeljne odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma, tu opasnost niko ne treba potcijeniti, izjavio je član Predsjedništva BiH Denis Bećirović.
Kako je rekao, organi RS-a napali su na ključne institucije koje garantuju mir i stabilnost u BiH, a to su visoki predstavnik i Ustavni sud BiH i legalni organi BiH u saradnji sa Evropskom unijom i ključnim svjedocima Dejtonskog mirovnog sporazuma to moraju zaustaviti.
“Bilo bi dobro da Dodik i njegovi saradnici što prije odustanu od jedne destruktivne politike i da se posvetimo rješavanju ključnih životnih pitanja u BiH, jer je to zaista od interesa za sve ljude u našoj zemlji”, istakao je Bećirović u intervjuu za BHRT.
Prema njegovim riječima, u pogledu vanjske politike Bosne i Hercegovine ne bi trebalo biti nikakve dileme.
“Državni organi BiH, kao nadležni organi za vođenje spoljne politike, prije svega Predsjedništvo, su vrlo jasno precizirali šta su strateški vanjskopolitički ciljevi BiH – punopravno članstvo u NATO i EU i dobra regionalna saradnja. Neki u RS ne sprovode državne zakone i državne strategije i zbog toga imamo ozbiljan problem”, naveo je.
Osvrnuo se na rezoluciju o vojnoj neutralnosti, koja je donesena u RS:
“Oni koji kažu da je entitet RS donio neku rezoluciju o vojnoj neutralnosti, zanemaruju jednu temeljnu činjenicu, a to je da su i jedan i drugi entitet nenadležni za vođenje vanjske politike.”
Implementirati presude Evropskog suda za ljudska prava
Bećirović je govorio i o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, istakavši kako u fokus treba staviti implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava.
“Počevši od prve iz 2009. godine u predmetu Sejdić-Finci, pa sve do posljednje u predmetu Slaven Kovačević”, naveo je Bećirović.
Naglasio je kako BiH mora usklađivati Izborni zakon sa pravnim standardima i principima Evropske unije.
“Neki u BiH misle da će se EU prilagođavati BiH, to naravno neće biti slučaj”, naveo je.
Komentarisao je i pregovore partnera u vlasti na državnom nivou.
“Zastupam ideju da uvijek imamo dijalog i razgovor. Nema razgovora o nezavisnosti, suverenitu i teritorijalnom integritetu… Razgovarati treba o unapređenju ekonomske situacije, o ispunjavanju uslova da što prije postanemo članica NATO i EU.”
Bećirović je istakao kako punopravno članstvo BiH u EU zavisi isključivo od političke volje ključnih političkih aktera.
BiH je vlasnik državne imovine
Osvrnuo se i na pitanje državne imovine, naglasivši da ona pripada isključivo državi Bosni i Hercegovini.
“BiH je vlasnik državne imovine, a niži nivoi mogu dobiti određenu imovinu na korištenje i upravljanje u skladu sa državnim zakonom”, poručio je.
Kako je rekao, pitanju državne imovine treba pristupiti ozbiljno, te okupiti ljude koji će ponuditi najbolja rješenja.
Međuentitetski transport gasa u nadležnosti države
Govorio je i o pitanju energetike, ocijenivši kako je izuzetno važno, te da se moraju, kako je rekao, ispraviti greške koje su se taložile decenijama.
“Ponudio sam u februaru preporuke koje je Predsjedništvo BiH usvojilo, tražio sam da BiH usvoji državni zakon o gasu… Vijeće ministara se tad oglušio na zaključke Predsjedništva. I sad je prvi put u postdejtonskom periodu napravljen cjelovit prijedlog regulisanja te problematike, koji je upućen u proceduru u Predsjedništvo. Mi o toj temi moramo razgovarati argumentovano…”, naglasio je Bećirović.
Istakao je kako je međuentitetski transport u nadležnosti države BiH.
Budžet treba biti evropski i euroatlanski
Komentarisao je i državni budžet, naglasivši kako bi on trebalo da bude i evropski i euroatlanski.
“Prvog oktobra Ministarstvo finansija treba dostaviti Prijedlog budžeta Vijeću ministara BiH, a mi bi smo trebali do 15. oktobra da od Vijeća ministara BiH dobijemo tekst. Usvajanje budžeta u zakonski predviđenim rokovima je važno za cijelu ekonomiju i za cijelu državu”, naveo je.
Regionalna saradnja – važno pitanje
Osvrnuo se i na regionalnu saradnju, istakavši kako je to jedna od temeljnih preokupacija.
“Važno je da podržimo Berlinski proces, Predsjedništvo je usvojilo dva sporazuma, zalažem se da potpišemo i treći, a to je Sporazum o slobodi kretanja sa ličnim kartama”, naveo je Bećirović.
Poručio je da se zalaže za jačanje ekonomskih veza i zajednički evropski i euroatlanski put zemalja Zapadnog Balkana.
Komentarišući problem migrantske krize na granicama, Bećirović je naglasio da sva teška pitanja treba rješavati dijalogom i putem nadležnih organa.
“Moj prijedlog je da svi nadležni organi države BiH uspostave još bolju saradnju sa susjednim državama, da zajedničkim naporima uspostavimo bolju kontrolu granica”, istakao je.